'Prizdravio sam, zaključio bolovanje i sutra odlazim u Sabor', rekao je danas u Rijeci bivši ministar prometa, pomorstva i infrastrukture i predsjednik Županijskog odbora SDP-a Zlatko Komadina, koji je o svom povratku sam htio obavijestiti javnost sazvavši konferenciju za novinare
'Tko je mogao znati da će me ovako strefiti, da ću morati birati između zdravlja i dužnosti, no kada sam shvatio da ću morati izbivati duže vrijeme, nije bilo odgovorno čuvati fotelju ministra, pa sam odlučio dati ostavku',
rekao je Komadina te svome nasljedniku Siniši Hajdašu Dončiću poželio uspješan mandat na dobrobit Republike Hrvatske, ali i projekata Primorsko-goranske županije. Sada bih između funkcije ministra i funkcije župana, kazao je, izabrao potonju.
Najavio je da ostaje u igri za potpredsjednika stranke te da su mu šanse, nakon ostavke na ministarsku funkciju, osrednje. 'Mislim da ne bi bilo korektno da se povlačim jer ministarsko mjesto i ova kandidatura nemaju veze, ali moguće je da će ostavka imati posljedice. Imamo pet kandidata, iz Istre Vedrana Grubišića, iz Like Tomislava Zrinskoga i nas troje iz Rijeke, Vojko Obersnel, Željko Jovanović i ja, a šanse su mi negdje u sredini', izjavio je Komadina.
Upitan da to pojasni, kazao je da se stranka mijenja, da postoje novi modeli, ali i različita promišljanja stranačkih ljudi i građana. 'Danas je dosta Machiavelli izašao u političke vode. Lobiranja su legitimna, ali ima i raznih načina koji prelaze mjeru dobrog ukusa', pojasnio je.
SDP je, prema njegovim riječima, najjača hrvatska stranka, dok o kolegama iz oporbe kaže da se traže te da Hrvatska zapravo i nema jasnu političku oporbu.
Na novinarsko pitanje sprema li se vratiti u borbu za mjesto primorsko-goranskog župana, odgovorio je: 'Rano je o tome govoriti, ali nikad ne reci nikad. Županija je moja velika ljubav.'
Komentirao je poskupljenje cestarina, rekavši da bi trebalo uvesti ljetnu i zimsku tarifu. 'Onaj koji putuje svakodnevno, došao bi na isto, a od ljetne, više tarife imali bismo daleko više koristi iz poznatih turističkih razloga', drži Komadina.
Cestovni pravac Rijeka - Žuta Lokva, uz izgradnju ravničarske pruge Rijeka - Zagreb - Mađarska, bio bi i dalje njegov prioritet da je ostao ministar. 'Državni proračun to definitivno ne može financirati, ali koncesijski model je održiv. Autocesta Žuta Lokva pokrivena je prihodom iz oko dvije trećine troška, a trećinu koja nedostaje u tom bi slučaju financirao državni proračun kroz godine davanja koncesije. Mislim da bi se uz opterećenje od oko 60 milijuna kuna godišnje, kroz 30-ak godina, taj pravac koncesijskim modelom mogao izgraditi', rekao je.
Napomenuo je da je izgradnja svih cesta, nakon izgradnje najisplativije autoceste u Hrvatskoj Rijeka - Zagreb, pa koridora 10 i koridora prema Splitu do Dugopolja, neisplativa te da je od svih neisplativih, najisplativija Žuta Lokva.
