Prigožin je, prema pisanju utjecajnog Bloomberga, ključna osoba Kremlja s posebnom zadaćom obnove veza i utjecaja koji je Sovjetski Savez tijekom Hladnog rata imao na Crnom kontinentu. Obnova ruskog utjecaja u nestabilnim dijelovima Afrike, piše magazin, traje već neko vrijeme, a kontinent je pomno izabran zbog svojeg rudnog bogatstva. Kako se Rusija, za razliku od Zapada, ne može pohvaliti novcem, već nagomilanim skladištima oružja, kremaljski vlastodršci odlučili su proširiti svoj utjecaj trampeći neiskorišteno oružje nestabilnim afričkim državama u zamjenu za njezine rude i minerale.

Kao jedan od autora strategije, Prigožin je sa svojim savjetnicima i političkim operativcima već neko vrijeme prisutan u Africi, osobito u zemljama nerazvijene demokracije u kojima nudi ruske usluge osiguranja, vojno-tehničkog i političkog konzaltinga u zamjenu za koncesije na eksploataciju ruda.

Prigožin je, navode zapadni izvori, sa svojim ljudima na terenu već nazočan u Demokratskoj Republici Kongo, Libiji, Sudanu, Angoli, Madagaskaru, Gvineji, Gvineji Bisauu, Mozambiku, Zimbabveu i odnedavno u Srednjoafričkoj Republici.

Vraćanje utjecaja na Crnom kontinentu

Dio nabrojanih zemalja otprije je surađivao s nekadašnjim Sovjetskim Savezom, no svršetkom hladnoratovske podjele i urušavanjem nekadašnje komunističke velesile Rusija je izgubila značajniji utjecaj na Crnom kontinentu. Regija je danas u samom središtu pažnje Kremlja koji želi potvrditi svoju geopolitičku moć, ali i otvoriti nova tržišta za ruske tvrtke koje zapadne sankcije priječe u širenju.

Da Rusija namjerava pokoriti Afriku, ponajviše govori podatak kako se već iduće godine održava prvi samit Rusija – Afrika, koji bi, prema riječima ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova, 'trebao zabetonirati rusku nazočnost u regiji'.

Kako je Putinov 'majstor kuhinje', za ovu osjetljivu zadaću Kremlj je odabrao upravo Prigožina, čija skupina Wagner već neko vrijeme operira u središnjoj Africi. Riječ je o paravojnoj skupini koja je ratovala u Siriji kako bi od tzv. Islamske države preuzela naftna polja, a prema potrebi odrađuje i najprljavije poslove nakon što ruska vojska napusti teren. Očekivano, Kremlj niječe bilo kakvu povezanost s aktivnostima skupine Wagner, no vijesti s terena demantiraju Moskvu.

Ljudi na terenu

Ruski i francuski mediji pišu kako su Prigožinovi ljudi u Sudanu i Srednjoafričkoj Republici već osigurali koncesije na eksploataciju dijamanata iz tamošnjih rudnika, a kako prolaze oni koji izvještavaju o tome, najbolje govori činjenica da su trojica ruskih nezavisnih novinara koji su istraživali djelatnosti skupine Wagner na afričkom tlu ubijeni u Srednjoafričkoj Republici.

Jedna od ruskih meta je i Demokratska Republika Kongo, smatrana najbogatijom državom kada je riječ o mineralima. U toj bogatoj, ali i jednoj od najnestabilnijih država na svijetu uskoro se održavaju predsjednički izbori. Na vlasti se želi zadržati Joseph Kabila, koji je preuzeo predsjedničku funkciju nakon ubojstva svojeg oca Laurenta u siječnju 2001. godine, a u toj operaciji računa na pomoć Moskve, voljne preuzeti savjetodavnu funkciju.

Kabila je kao prvi korak u suradnji već imenovao novog veleposlanika u Moskvi koji ima zadaću pregovarati o kupnji oružja, čega Rusiji ne manjka.

U ruskom fokusu je i Madagaskar, najveći svjetski proizvođač vanilije koji se može pohvaliti enormnim zalihama nikla, urana i kobalta. I na tom otoku već je zamijećen ruski utjecaj, osobito spram nekih političkih figura koje će se uskoro upustiti u predsjedničku utrku.

Slična je situacija i u Gvineji, smatranoj najbogatijom državom na svijetu kada je riječ o zalihama boksita. Moskva je, prema pisanju zapadnih i ruskih neovisnih medija, na teren već poslala svoje savjetnike koji su spremni pomoći aktualnom predsjedniku Alphi Condeu da progura zakon kojim bi ostao na vlasti i nakon isteka predsjedničkog mandata. Zauzvrat bi Gvineja trebala nadalje osiguravati isporuku boksita tvrtki United Co. Rusal, najvećem ruskom proizvođaču aluminija.

Prigožin je nedavno viđen i na sastanku ruskih i libijskih vojnih dužnosnika koji su zainteresirani za kupnju ruskog oružja, a kremaljski krakovi po tom pitanju već su ispruženi u Srednjoafričkoj Republici, u kojoj su Ujedinjeni narodi dozvolili Rusiji da nakon odlaska francuskih mirovnjaka preuzme poslove sigurnosti.

Legalne diplomatske misije

Rusija je ove godine već 'osvojila' Egipat, s kojim je dogovorila posudbu 25 milijardi dolara kako bi Kairo izgradio svoju prvu nuklearnu elektranu, a u tijeku su i pregovori s Eritrejom, u kojoj Moskva namjerava izgraditi jedan od logističkih centara na Crvenom moru i to u neposrednoj blizini američkih i kineskih vojnih baza u Džibutiju.

Usporedo sa zakulisnim igrama, Moskva pokušava preuzeti Afriku i legalnim diplomatskim putem. Za te misije zadužen je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov te je na svojoj afričkoj turneji samo prošlog ožujka obišao pet država. Šef ruske diplomacije pritom je posjetio i Zimbabve, u kojem su ruske tvrtke umiješane u iskapanje platine. U toj zemlji su u rujnu održani predsjednički izbori na kojima je pobijedio Emmerson Mnangagwa, a kojem je svojim savjetima pri ruci bio upravo Prigožin.

Ovaj vlasnik nekoliko restorana i catering servisa je i šef ruske Agencije za istraživanje interneta, koju na Zapadu nazivaju 'tvornicom trolova' i koju se sumnjiči za nadzor čitavih skupina ljudi koji se u političke svrhe lažno predstavljaju na internetu kako bi pokušali utjecati na javno mnijenje širom svijeta, a posebice uoči važnih izbora, poput američkih, na kojima je, prema mišljenju zapadnih medija, upravo Prigožin odigrao glavnu ulogu.