'Očekujemo da će božićnice biti isplaćene na razini prošle godine ili čak i nešto više od 700 milijuna kuna s obzirom na to da je došlo i do određenog rasta', kazao je za tportal Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ono što je sigurno, nju ove godine, zbog izmjena zakona iz ožujka ove godine, neće dobiti zaposleni u javnim i državnim službama dok će je pojedini zaposlenici u državnim tvrtkama dobiti, ali će je se veći dio ipak s nostalgijom samo prisjećati. Umirovljenici su pak imali sreće da je ovo bila izborna godina pa je Vlada u listopadu donijela Odluku o isplati od sto do 325 kuna, ovisno o visini mirovine.

U privatnom sektoru, koji račune polaže samo vlasnicima i dioničarima, situacija varira ovisno o poslovanju, kolektivnim ugovorima ako postoje i o dobroj volji vlasnika, a po visini već godinama prednjači DM, čiji će zaposlenici dobiti božićnicu u visini prosječne mjesečne plaće.

Sever je naveo kako smo s godinama došli u situaciju da se onog tko dobiva božićnicu ili onog tko je isplaćuje stigmatizira i prokazuje kao kriminalca.

'Mi danas imamo situaciju da dio privatnih poslodavaca koji će isplatiti božićnicu te podatke ne želi objaviti, iako nisu javnosti ni dužni polagati račune, jer je kod nas postala nacionalna sramota da se božićnica isplaćuje kao da je to nešto nenormalno. Upravo suprotno, smatram sasvim logičnim da poslodavac, ako je poslovanje bilo pozitivno, nagradi radnike jer na taj način pokazuje da mu je do njih stalo i da cijeni njihov rad', kazao je Sever.

Smatra kako je pretjerano uplitanje politike ili, kako je rekao, 'politika uranilovke' dovela do situacije da i one državne tvrtke koje dobro posluju i imaju prostora i mogućnosti za isplatom božićnica to ne čine.

'Bilo bi logično da ako tvrtka uspješno posluje i ima prostora za isplatu božićnica da je i isplati. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da nijedan sindikat ne bi inzistirao na isplati božićnice ako tvrtka posluje loše jer bi to značilo da radi protiv sebe', smatra Sever.

Među državnim tvrtkama koje ove godine neće isplatiti božićnice nalaze se: HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, Jadrolinija, HEP, Hrvatska pošta, Odašiljači i veze, Narodne novine, Plinacro koji prema preporuci Vlade i u dogovoru sa sindikatima u Kolektivnom ugovoru nema predviđene božićnice; Hrvatske ceste u kojima je Kolektivni ugovor izmijenjen u travnju ove godine, ali ni JANAF koji je u 2015. ostvario 'rekordnu dobit i odlične poslovne rezultate'. Naime, sukladno Kolektivnom ugovoru, u toj tvrtki ne postoji obveza isplate božićnice.

U APS IT-u još ne znaju hoće li biti božićnice jer uprava tvrtke odluku o tome nije donijela, dok sreću da im nešto kapne na račun imaju zaposlenici HRT-a koji će dobiti dvjesto kuna u bonu, a oni koji imaju djecu dobit će i poklon u visini od 600 kuna. Radnicima u Podravci isplatit će se božićnica u ukupnom iznosu od 1.500 kuna. U prosincu će biti isplaćeno 750 kuna neto u novcu zajedno s plaćom za studeni, a 750 kuna neto dobit će u obliku poklona u naravi, odnosno bona koji će se moći realizirati za kupnju u diskontima Podravke.

Za razliku od Hrvatskih cesta, kolege iz Hrvatskih autocesta, sukladno Kolektivnom ugovoru, dobit će tisuću kuna uz isplatu plaće za mjesec studeni, a nakon trogodišnje pauze 1.250 kuna dobit će i zaposlenici Hrvatske lutrije.

Prema istraživanju portala Moj posao, na uzorku od 400 ispitanika, božićnicu očekuje njih 55 posto, od kojih 83 posto očekuje novac, i to u prosječnom iznosu od 1.260 kuna tj. 100 kuna manje nego prošle godine. Ispitanici su kazali kako bi adekvatna božićnica u prosjeku trebala iznositi 1.630 kuna što je čak 30 posto više od očekivane prosječne božićnice koja bi iznosila oko 1.260 kuna.

U svijetu je tijekom prosinca uvriježena isplata tzv. trinaeste plaće, svojevrsne godišnje nagrade za radnika, a kod nas se ustalila isplata božićnice.

Manje od 40 posto ispitanika koji ne očekuju blagdansku nagradu za razlog navodi to što je ni prije nisu dobivali.

Božićnicu u najvećoj mjeri, pokazalo je istraživanje, očekuju zaposlenici privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu, njih gotovo 70 posto, zatim zaposlenici privatnih tvrtaka u domaćem vlasništvu oko 60 posto.