LE BOURGET 2015.

Tko je u Parizu potrošio šest hrvatskih proračuna u šest dana

21.06.2015 u 07:00

Bionic
Reading

Danas završava 51. Paris Air Show, najznačajnija poslovna aeronautička manifestacija u globalnim okvirima. Tradicionalno je održan na pariškom aerodromu Le Bourget, a u šest dana u Parizu će se 'proknjižiti' poslovi vrijedni više od 100 milijardi dolara. Izložbeni prostor prostire se na 130.000 četvornih metara. Posjetilo ga je oko 150.000 trgovačkih predstavnika proizvođača i izlagača s područja aeronautike i svemirskih tehnologija iz 2115 tvrtki, članovi državnih delegacija koji su ujedno i potencijalni kupci, 4000 specijaliziranih novinara iz stotinjak država te gotovo 300.000 običnih znatiželjnika i zaljubljenika u zrakoplovstvo, zrakoplovnu i svemirsku tehnologiju

Unatoč gospodarskim problemima u cijelom svijetu, organizatori i izlagači imaju razloga trljati ruke budući da se očekuje potpisivanje ugovora o kupnji posljednjih riječi tehnologije u vrijednosti koja premašuje 107 milijardi dolara. No daleko je to od rekordne 2013. godine, kada je vrijednost sklopljenih poslova iznosila nevjerojatnih 134 milijarde dolara. Ako vam je teško zamisliti o kakvom se iznosu radi, dovoljno je reći da su godišnji prihodi hrvatskog proračuna planirani na manje od 17,8 milijardi dolara. Dakle, u posljednjih šest dana u Parizu je potrošeno najmanje šest hrvatskih proračuna

Sajam koji je ove godine svečano otvorio francuski predsjednik François Hollande, prvi put je održan 1909. godine u samom središtu Pariza u prostorijama pariškog sajma Grand Palais, a 1953. dobiva novi dom na aerodromu Bourget nadomak francuskog glavnog grada. Otad stotine tisuća posjetitelja svake druge godine s nestrpljenjem očekuju vidjeti najnovija dostignuća s područja aeronautike. Pored toga, sajam prati vjerojatno najatraktivniji aeromiting na svijetu tijekom kojeg zbog spektakularnih letova vojnih i civilnih aviona posjetiteljima zastaje dah. Sajam je mjesto na kojem svi što nešto znače u zrakoplovnoj industriji, premijerno prikazuju svoje proizvode, ali i mjesto na kojem, zbog specifičnosti programa, dolazi do katastrofa. Dovoljno se prisjetiti pada dvaju američkih bombardera Convair B-58 Hustler, jednog tijekom prezentacijskog leta, a drugog prilikom slijetanja, potom pada Tupoljeva TU-144 1973. godine kojim je sovjetska industrija pokušala imitirati i zasjeniti britansko-francuski ponos Concorde. Padali su i ruski vojni zrakoplovi poput MiG-29 prije 26 godina, no pilot se spasio izbacivanjem neposredno pred udar u zemlju, a ponosi avioindustrije bivše Jugoslavije gotovo redovito su imali manje nezgode pri svjetskoj premijeri, što je vjerojatno utjecalo na kasniji nedostatak interesa potencijalnih kupaca

Ove godine posjetitelji će moći uživati u prezentacijama gotovo 150 aviona i helikoptera koji će se moći vidjeti u letu te na stajankama, motora za letjelice, naoružanja, satelitskih i telekomunikacijskih sustava, opreme za pilotske kabine i putnička sjedišta, alata i opreme za popravak i održavanje letjelica, kompozitnih materijala pa sve do opreme za aerodrome, ali i malih manufaktura koje proizvode ekskluzivne satove i pilotske torbe. Prema očekivanjima organizatora, jedna od zvijezda sajma bio je francuski poslovni mlažnjak Dassault Falcon 8X koji je ovog vikenda imao svoju svjetsku premijeru i to nedugo nakon svojeg prvog testnog leta. Premijerno je pokazan i kanadski putnički zrakoplov Bombardier CS300 čije predstavnike na sajmu opsjedaju potencijalni naručitelji koji će, ako se odluče na kupnju ovog 70 milijun dolara vrijednog aviona, svoje prve primjerke dobiti početkom iduće godine. Kupce bi, nadaju se proizvođači, trebao privući i pakistansko-kineski lovac JF-17 Thunder za koji su interes pokazali Alžir, Argentina, Bangladeš, Mianmar, Egipt, Iran, Libanon, Malezija, Maroko, Nigerija, Šri Lanka i Urugvaj.


No najviše pažnje kupaca privlače ljuti rivali Airbus i Boeing, koji koriste sajam kako bi svojim proizvodima opremili najveće avioprijevoznike. Već prvog dana sajma, Saudijska Arabija je od Airbusa naručila 20 aviona A330 i 30 aviona A320, čije kataloške cijene iznose 8 milijardi dolara. Usporedo s tim, indonezijska kompanija Garuda Airlines je od Boeinga naručila po 30 aviona 737MAX i 787-9, čije cijene po katalogu iznose 10,9 milijardi dolara. Na prošlogodišnjem Sajmu koji je održan u Farnboroughu u Velikoj Britaniji, Airbus je zaprimio narudžbe za 486 aviona u vrijednosti od 75 milijardi dolara, dok je njegov najveći konkurent Boeing primio narudžbe za ukupno 201 avion u vrijednosti od 40 milijardi dolara.

Pariški sajam mogla bi biti dobra prilika i za sklapanje poslova koje potpisuje Ministarstvo obrane, budući da je iz MORH-a nedavno poslan tzv. RFI (Request for information), odnosno, informativni upit u nekoliko tvrtki i veleposlanstva zemalja iz kojih su tvrtke koje proizvode borbene zrakoplove kako bi se prikupile informacije o letjelicama i opremi koja je potrebna pri izradi stručne studije o mogućnostima protuzračne obrane. Naime, na sajmu će svoja letna svojstva prikazati gotovo svi lovci koji su u užem krugu za opremanje našeg ratnog zrakoplovstva. Tako će švedski SAAB prikazati svoju poboljšanu verziju Gripena za koji su, pored nas, zainteresirani Brazilci, dok će južnokorejski proizvođač Korea Aerospace Industries prikazati svoj trenažni T-50 koji može poslužiti i kao laki lovac. Hoće li izaslanstvo MORH-a posjetiti sajam radi sklapanja ugovora stoljeća, nismo doznali, no zasigurno će pratiti što ovogodišnji pariški sajam nudi.