Na to je upozorila jučer zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić koja je Europskoj komisiji te povjereniku za proširenje Johannesu Hahnu poslala pisano pitanje na temu relativiziranja hrvatske povijesti i Domovinskog rata.

U pitanju konstatira da Europska unija počiva na pomirenju i dobrosusjedskim odnosima te u tom smislu naglašava da razumije nastojanje institucija EU-a da europske politike ne uvode nove podjele i međusobno nerazumijevanje.

No ističe da ovakav pristup mora imati određene granice i ne smije voditi relativizaciji povijesti.

Naime, povjerenik za proširenje Hahn sudjelovao je na predstavljanju dviju knjiga iz projekta 'Zajednička povijest Jugoistočne Europe' koji provodi Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi. Njegova je glavna poruka bila ta da se povijest ne može podučavati 'egocentričnim i etnocentričnim pristupom' te da bi EK cijenila kad bi države s jugoistoka Europe ovakve knjige koristile kao materijal za nastavu u školama.

Jedna od tih knjiga – 'Ratovi, podjele, integracija' - bavi se i suvremenom poviješću Hrvatske. U njoj se o zločinima iz vremena Domovinskog rata (prvenstveno okupacije Vukovara) govori bez ikakvog vrijednosnog suda, bez konkretnih podataka i uz navođenje kako su obje strane činile zločine.

'Unatoč ogradi kako su stajališta iznesena u knjizi isključivo autorska, povjerenik je jasno stao iza ovog projekta, a EU ga i financira', stoji u priopćenju Ruže Tomašić.

Stoga je Tomašić pitala 'smatra li Komisija doista da bi djeca u školama trebala učiti pojednostavljenu verziju povijesti, lišenu znanstvenog pristupa, konkretnih činjenica i vrijednosnog suda te misli li Komisija da je put ka pomirenju relativizacija zločina i zločinačkih ideologija'.