U svom tekućem premijerskom mandatu često se sukobljavao s EU-om, a svoje protivnike u Europskoj pučkoj stranci nedavno je nazvao "korisnim idiotima" koji svojim postupcima idu na ruku ljevičarima i liberalima.

Orban se u međuvremenu ispričao za tu izjavu, ali to mu nije pomoglo da njegovu stranku Fidesz ne suspendiraju iz EPP-a.

Ranije je najavio kako bi se u tom slučaju Fidesz mogao pridružiti poljskoj vladajućoj Stranci prava i pravednosti (PiS) u članstvu Europskih kozervativaca i reformista (ECR).

"Pripremamo se za drugu vrstu budućnosti. Zajedno s Poljskom pripremamo se za spektakularnu renesansu srednje Europe", kazao je Orban prošli tjedan na proslavi mađarskog nacionalnog praznika kojem je nazočio i poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Iako ga je prezir prema "globalističkoj eliti" pretvorio u uzora "patriotima" u drugim zemljama, protivnici ga smatraju ksenofobnim demagogom nalik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji dopušta da korupcija cvjeta, a javne službe trunu.

Poručio Sovjetima da idu kući

Poznat je postao s 26 godina kada je kao student prava u Budimpešti 1989. javno zatražio uvođenje demokracije i odlazak sovjetskih vojnika.

Kao suosnivač Saveza mladih demokrata (Fidesz), Orban je već 1990. postao zastupnik u parlamentu demokratske i optimistične Mađarske.

Iako je bio jedna od mladih nada europske liberalne politike, uskoro je počeo oblikovati Fidesz u novu snagu desnog centra orijentiranu na obiteljske i kršćanske vrijednosti.

To mu se isplatilo, razvio je rijedak smisao za povezivanje s običnim biračima i zasjeo u fotelju premijera 1998. Imao je samo 35 godina.

Prvi mandat bio je težak i Orban nakon toga dvaput, 2002. i 2006., gubi izbore.

Vratio se 2010. i "naoružan" dvotrećinskom većinom u parlamentu proveo temeljitu reformu mađarskih državnih institucija i uveo novi ustav zasnovan na konzervativnim vrijednostima.

Kritičari u Mađarskoj i inozemstvu zabrinuti su jer smatraju da te promjene potkopavaju neovisnost sudstva, guše medijske slobode i prilagođavaju izborni sustav vladajućima.

Orban tvrdi da samo rješava nered koji su godinama radili socijalisti i uvjerava da njegova ekonomska politika, kao što su posebne "krizne" pristojbe za strane tvrtke, pomažu Mađarskoj da sredi svoje račune.

Ponovno je izabran 2014., opet s nadmoćnom većinom.

Ograda na granici

Europska migrantska kriza godinu dana kasnije Orbana je iznjedrila kao predvodnika protivnika migrantske politike "otvorenih vrata" njemačke kancelarke Angele Merkel.

Dok su stotine tisuća ljudi hrlile prema zapadnoj Europi, a željezničke postaje u Budimpešti podsjećale na izbjegličke logore, Orban je postavio ogradu na mađarskoj granici sa Srbijom koja je, kako je rekao, "zaustavila migrantsku invaziju".

Njegovo oštro stajalište pretvorilo je Mađarsku, zajedno s vladom u Poljskoj, u glavobolju za Bruxelles i dio zemalja EU-a.

Orbana sada vole i nacionalisti, od Marine Le Pen do Geerta Wildersa, a bijeli supremacisti kažu da se žele nastaniti u "rasno čistoj" Mađarskoj.

Prošle godine je osvojio četvrti mandat nakon što je Fidesz dobio svoju treću dvotrećinsku većinu zaredom. To mu je omogućilo da promijeni ustav te olakša i ubrza donošenje novih zakona.

Soros - Orbanova meta

U međuvremenu je jedna od Orbanovih meta postao George Soros, američki financijaš židovsko-mađarskog podrijetla i globalistički aktivist koji je svojedobno pomagao Fideszu i zahvaljujući čijoj je stipendiji Orban bio na Oxfordu 1989.

U prosincu je Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), koje je osnovao milijarder Soros, najavilo da seli većinu svojih programa iz Budimpešte u Beč jer je postalo metom vlade koja je 2017. o pooštravanju uvjeta za dodjelu akreditacija stranim sveučilištima.

Odnose s Bruxellesom i EPP-om dodatno je zategnula kampanja plakatima u Mađarskoj uperena protiv predsjednika Jean-Claudea Junckera, koji je također u EPP-u. Na plakatima se njega i Sorosa optužuje za podržavanje ilegalne migracije.

Plakati su nestali ovaj tjedan, a zamijenile su ih poruke o Orbanovoj obiteljskoj politici.