Egzekucija triju kurdskih aktivistica u Parizu, čija su tijela pronađena u noći sa srijede na četvrtak, i dalje je tek predmetom brojnih spekulacija. Iako je u međuvremenu reagirao i predsjednik Hollande, koji je poznavao jednu od žrtvi, nazvavši ubojstva 'strašnima', a potpredsjednik turske vlade Bülent Arinç 'žalosnima', zbog rane faze policijske istrage, o motivima se zasad tek nagađa. Istraga je zasad tek službeno potvrdila da se radi o egzekucijama
Prva hipoteza koja je još jučer bila odaslana u javnost jest da su ubojstva direktno vezana uz aktualne mirovne pregovore turske vlade i Kurdistanske radničke stranke, čiji je vođa Abdulah Öcalan trenutno zatvorenik na otoku Imrali u Mramornom moru, a čije su članice ubijene aktivistice. Točnije, da se radi o otvorenoj sabotaži pregovora koji su i u prošlosti, sve od 1984. godine, bili popraćeni brojnim provokacijama.
O mogućim identitetima 'sabotera' zasad je moguće iznijeti dvije pretpostavke, tvrdi istraživač Jean Marcou, specijalist za problematiku Kurda, za tjednik Nouvel Observateur. Moglo bi se tako raditi o radikalima Radničke stranke, koji odbijaju bilo kakav dijalog s turskom stranom. Službeno, Turska smatra Radničku stranku Kurdistana terorističkom organizacijom s kojom se vojno sukobljava na jugoistoku zemlje. No možda je vjerojatnija hipoteza da se radi o marginalnim radikalnim skupinama kao što su Sokoli slobode, koja je u sukobu s Radničkom strankom. Oni su već 2010. tijekom pregovora turske strane i Radničke stranke počinili niz atentata.
Sljedeća pretpostavka usmjerava prema turskom ekstremističkom miljeu. Organizacije kao što su Snažna država, koju se drži odgovornom za brojne nestanke Kurda u devedesetim godinama, tijekom rata s Turskom,'Sivi vukovi, još jedna ultranacionalistička grupacija, samo su neki od potencijalnih osumnjičenika. No dobar dio nacionalističkog pokreta okupljen je danas oko legalne parlamentarne Stranke nacionalnog pokreta koja se službeno protivi pregovorima.
Posljednji pokušaj ometanja pregovora zbio se 2009. kada je vlada pokrenula proces tzv. 'demokratskog otvaranja' kojim je otvorena rasprava u parlamentu, a mnogi su članovi kurdskog pokreta simbolički odložili oružje. No inicijativa je propala nakon što je Ustavni sud raspustio kurdsku parlamentarnu stranku zbog pojačanih sukoba na jugoistoku zemlje.
Courrier International donosi reakcije turskih medija koji govore o očito pomno planiranom trostrukom ubojstvu čiji autori žele 'unijeti sumnju u redove kurdskog pokreta' i omesti mirovne pregovore. List Radikal tvrdi da se radi o napadu na vodstvo Radničke stranke. Naime, jedna od smaknutih žrtvi, Sakine Cansiz, bila je bliska sa zatvorenim vođom pokreta.
