Velik interes javnosti izazvala je informacija da hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ne želi otkriti kome je dodijelila povlaštene mirovine tijekom mandata. S Pantovčaka su Jutarnjem listu tek otkrili da je predsjednica, tijekom svoga sad već gotovo punog petogodišnjeg mandata, povlaštenim mirovinama počastila dvije osobe, ali imena počasno umirovljenih nije željela otkriti
Prema zakonu, predsjednik države kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima ovlast diskrecijskom odukom nekog od pripadnika Oružanih snaga, policije i tajnih službi poslati u povlaštenu mirovinu, a to znači i prije nego što je ta osoba po godinama života i staža stekla zakonske uvjete za umirovljenje.
Predsjednik privilegiranom mirovinom ne može nagraditi bilo koga, već samo osobe koje spadaju pod prilično fleksibilnu i rastezljivu formulaciju 'osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga'.
N1 je potom otkrio da povlaštenu mirovinu na temelju 'osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga' zaslužuju dvojica svećenika, vojni ordinarij u miru, monsinjor Juraj Jezerinac i monsinjor Jakov Mamić, generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj. Vojni ordinarijat zapravo je vojna biskupija.
vezane vijesti
Juraj Jezerinac bio je prvi i dugogodišnji vojni ordinarij u Hrvatskoj (vojni biskup, op.a.). Poznat je po žestokim napadima na komuniste, sekulariste, ateiste i sve ostale koji ne dijele njegov vjerski i politički svjetonazor.
Kao šef ordinarijata uživao je privilegije ravne onima koje imaju zapovjednici svih grana Oružanih snaga - koristio se automobilom 'gornje srednje klase' s osobnim vozačem, mobitelom bez limita...
U svojim izjavama često bi znao prijeći granice dobrog ukusa. Posljednji put podigao je prašinu u veljači ove godine, na Danu vojne kapelanije, morbidnom izjavom da se od fetusa pobačene djece rade najskuplji parfemi.
U prošlosti je, između ostaloga, znao okriviti ateiste za agresiju na Hrvatsku, a nije se libio poručiti pastvi i da neke hrvatske zakone ne treba poštovati.
Predsjednica je u veljači 2016. odlikovala Jezerinca Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Hrvatske te uspješan razvoj odnosa hrvatske države i vjerskih zajednica.
Jezerinac je rođen 1939. u Jezeranama. Srednju školu i studij teologije završio je u Zagrebu, a za svećenika je zaređen u lipnju 1966. u Zagrebu. U Kanadi je živio i službovao od 1980. do 1990.
U Hrvatsku se navodno vratio na nagovor kardinala Franje Kuharića. Pomoćnim zagrebačkim biskupom i strumničkim biskupom naslovnikom imenovao ga je 11. travnja 1991. papa Ivan Pavao II, a zaređen je za biskupa 8. lipnja te godine. Formalnu titulu vojnog ordinarija dobio je u ljeto 1998. Na toj funkciji ostao je idućih 19 godina.
Jezerinac se otvoreno sukobljavao s nekadašnjim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Zbog toga je Mesić čak intervenirao u Vatikanu tražeći od Pape da ga se smiri. Mesić je čak razmišljao o tome da mu zabrani ulazak u vojne objekte. Jezerincu po volji nije bio ni predsjednik Ivo Josipović jer se izjašnjava kao agnostik te ga je također žestoko napadao.
O Jakovu Mamiću u široj javnosti manje se zna. Nije sklon skandalima i kontroverznim javnim istupima poput Jezerinca.
Rođen je 10. ožujka 1944. u mjestu Zidine u općini Tomislavgrad u Bosni i Hercegovini. Iz istog sela porijeklom je i Zdravko Mamić, dugogodišnji odbjegli čelnik Nogometnog kluba Dinamo. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, srednju školu u Zagrebu i potom klasični licej u Trentu 1965. godine.
Teološki dodiplomski studij pohađao je i završio na Papinskom teološkom fakultetu Teresianum u Rimu (1966.-1970.). Poslijediplomski studij upisao je na istom fakultetu, na kojemu je magistrirao i doktorirao.
Doktorirao je 1979. godine obranom disertacije iz područja istočne filozofije i zapadne mistike: 'San Giovanni della Croce e lo Zen-buddismo. Un confronto nella problematica dello 'svuotamento' interiore'.
Osobito je istraživao djela sv. Ivana od Križa i duhovnih izvora dvaju velikih sustava hinduizma i budizma, mahajane i hinajane, slijedeći duhovni i etičko-moralni razvoj budističke duhovne misli kroz dvije škole japanskog budizma: zen-rinzai i soto/sodo.
U red karmelićana ušao 1960. godine. Za svećenika je zaređen 1971. godine.
Tijekom godina obnašao je i još obnaša visoke i odgovorne službe odgojitelja, sveučilišnog profesora na teološkom fakultetu Teresianum u Rimu te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, provincijala Hrvatske karmelske provincije u četiri mandata, priora, ekonoma provincije, a uz to je teološki pisac, prevoditelj, urednik teoloških knjiga i izdanja…
Od samog početka ustroja Hrvatske vojske aktivno je sudjelovao u oblikovanju i izvođenju programa vjerske i duhovne izgradnje te nadgradnje svih katoličkih pripadnika, a četiri godine obnašao je službu vojnog kapelana u HRZ-u i PZO-u.
Prvog listopada 2010. vojni biskup, mons. Juraj Jezerinac imenuje ga pastoralnim vikarom u vojnoj biskupiji, a 1. siječnja 2011. postaje generalnim vikarom biskupije (Vojnog ordinarijata).
Nakon odreknuća Jurja Jezerinca od te službe novi vojni ordinarij zamolio je o. Mamića da nastavi službu generalnog vikara, što je on i prihvatio. Prošle godine i Mamić je otišao u mirovinu.
Imena osoba koje su hrvatski predsjednici, od Tuđmana preko Mesića do Ive Josipovića, nagradili povlaštenim mirovinama, kao i njihovi iznosi, dvadeset i tri godine tretirani su kao tajna.
Međutim, u lipnju 2014. Visoki upravni sud RH je temeljem zahtjeva Jutarnjeg lista donio pravomoćnu presudu kojom se nalaže Uredu predsjednika i HZMO-u da dostave imena dobitnika predsjedničkih mirovina i njihove iznose. Sud je u obrazloženju naglasio da je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna pa njihovi dobitnici, kao i iznosi, moraju biti dostupni javnosti.
