Hrvatski liječnici i u ovoj godini imali su vrhunskih uspjeha. Podsjećamo na neke od njih, a Danko Relić, predsjednik Hrvatskog društva mladih liječnika, za tportal otkriva koje podvige hrvatske medicine drži najvećim poticajem te što bi bio najveći uspjeh 2017.
Tko spasi jedan ljudski život, spasio je cijeli svijet, rečenica je koja vrijedi za svaku ljudsku zgodu, ali nigdje toliko koliko u liječničkoj ordinaciji. U tom smislu, pa čak ni u blagdanskom ozračju, nema potrebe estradizirati njihovu profesiju u stilu: evo pet najvećih uspjeha hrvatske medicine. No to ne znači da, unatoč teškoj krizi koja pogađa hrvatsko zdravstvo i profesiju, nema izuzetnih primjera ljudskosti, visoke stručnosti i predanosti liječnika. Na ovom mjestu, kao podsjetnik i ohrabrenje njima i pacijentima, podsjetit ćemo na neke od posebno vrijednih uspjeha u kojima su hrvatski liječnici spasili život ili svojim istraživanjem ulili nadu onima koji su je, zbog teške bolesti, već izgubili.
Jedna od posljednjih vijesti takve vrste koja je objavljena sredinom prosinca, govori da je tim znanstvenika riječkog Medicinskog fakulteta, pod vodstvom prof. dr. Stipana Jonjića, koji istražuje načine na koje virusi 'manipuliraju' imunološkim sustavom, počeo razvijati program cjepiva protiv patogena i tumora kod ljudi. No put do cjepiva je dalek i tvrditi takvo što bio bi senzacionalizam.
'Mi smo svoje otkriće prijavili kao patent i pokušavamo naći partnere koji bi na tom principu razvijali humana cjepiva. Put do toga je dalek i ovisi o ishodu naših pretkliničkih istraživanja', kaže prof. Jonjić. Grupa prof. Jonjića posebna je i po tome što broji više od 40 članova od kojih je većina plaćena iz projekata - dakle, uz znanost, nije zanemariv ni utjecaj Jonjićeve grupe na gospodarstvo. Osim toga, grupa razvija i svoje proizvode te već sada nudi svjetskom tržištu stotinjak monoklonskih protutijela na virusne, mišje i ljudske proteine, od kojih su mnoga jedinstvena u svijetu.
U listopadu je, pak, objavljeno da su hrvatski liječnici prvi put u nas izveli MitraClip – vrhunski zahvat na srcu. Radi se o vrhunskom transkateterskom endovaskularnom zahvatu na srcu, a zahvat je obavio kardiološki tim Zavoda za kardiovaskularne bolesti sa sušačkog lokaliteta KBC-a Rijeka koji je liječio tri bolesnice s teškom bolesti mitralnog zalistka. Standardni način liječenja bolesti ovoga zalistka je klasična kardiokirurška operacija na otvorenom srcu. MitraClip je, pak, minimalno invazivna procedura
Još jedna vijest u listopadu je govorila o uspjesima hrvatskih liječnika: u Petrovoj bolnici u Zagrebu – Martina Capan (34) postala je prva rodilja s transplantiranom jetrom u Hrvatskoj, najvjerojatnije i u ovom dijelu Europe.
U rujnu je jedna druga liječnička ekipa također polučila svjetski rezultat u pronalaženju lijeka za regeneraciju i cijeljenje kosti! Zove se Osteogrow, a voditelj i prof. dr. Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objašnjava njegovo djelovanje: od vlastite krvi pacijenta radi se ugrušak 'na licu mjesta', točnije, u operacijskoj dvorani. Lijek za regeneraciju kosti nastao je kao rezultat velikog europskog projekta Seventh Framework programme, što je bio prvi put da je Europska komisija povjerila koordinaciju projekta jednoj hrvatskoj akademskoj ustanovi, a sudjelovalo je i 11 europskih partnera iz šest država - Engleske, Švedske, Njemačke, Češke, Austrije i BiH. Hrvatski tim, koji je bio ključan, sačinjavalo je 40 znanstvenika. Do kraja ove godine lijek će biti testiran na ukupno 75 pacijenata.
U srpnju u Klinici za dječje bolesti Zagreb medicinski tim predvođen profesorom Robertom Kolundžićem, specijalistom ortopedom iz Klinike za traumatologiju KBC-a Sestara milosrdnica, uspješno je izveo prvu operaciju ugradnje rastuće tumorske endoproteze noge u Hrvatskoj. Ugrađena je devetogodišnjem dječaku oboljelom od osteosarkoma, čime je Klaićeva bolnica postala peti centar u Europi u kojem se radi taj zahvat. Uz profesora Kolundžića, u operaciji su sudjelovali liječnici specijalisti Odjela za dječju ortopediju Klinike za dječje bolesti.
U svibnju su hrvatski liječnici objelodanili još jednu dobru vijest: novom terapijom spasili su život oboljelom od melanoma - najagresivnije vrste raka. Internistički onkolog dr. Luka Simetić iz KBC-a Zagreb, govoreći o iskustvima imunoterapije, istaknuo je slučaj 59-godišnjaka koji je obolio 2009. Melanom mu je otkriven na lijevoj nozi, a počeo se širiti prema limfnim čvorovima. U dvije godine operiran je 20 puta i zračen četiri puta, a potom je podvrgnut tretmanu u programu milosrdne uporabe lijeka. Liječen je s četiri doze ipilimumaba, a već nakon prvih melanom mu se počeo sušiti i nestajati. Nakon godinu dana mirovanja, tumor se počeo vraćati. Liječenje je nastavlljeno drugim lijekom. Imunoterapija još uvijek ne postiže apsolutne uspjehe, ali u usporedbi sa skromnim učincima kemoterapije i zračenja, predstavlja veliki pomak, ali i nosi problem teških nuspojava. Želja dr. Simetića je kreiranje novih generacija lijekova koji imaju sve bolji učinak i manju štetu.
Kako na takve vijesti reagiraju mladi liječnici, upravo oni koji zbog teškog stanja u zdravstvu napuštaju zemlju i odlaze u inozemstvo? Koji su njihovi uzori? Upitali smo to dr. Danka Relića, s Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnika Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu i predsjednika Hrvatskog društva mladih liječnika HLZ-a.
'U ovom trenutku se provodi jako puno istraživanja/pojedinačnih zahvata/eksperimenata koje naši liječnički timovi odlično rade te smatram sa svog aspekta nemogućim i nezahvalnim izdvajati nekoga u odnosu na druge. Medicina je jako široka znanost i to što se nešto pojavilo u medijima tijekom prošle godine, ne mora nužno značiti da se negdje drugdje ne odvijaju isti ili slični procesi koji nisu imali priliku ugledati svjetlo dana na taj način. Sve što ste vi spomenuli vrijedno je hvale, divljenja i poštovanja', kaže dr. Relić ističući kako on osobno smatra dva pokazatelja posebno važnima.
'U moru sivila, svjetla točka koja (mladim) kolegama daje motivaciju i nadu da se i u danim uvjetima može puno toga na svjetskoj razini napraviti, potvrđuju nam iz godine u godinu svi uključeni u transplantacijsku medicinu koja je izvrsno organizirana, što je vidljivo po svim relevantnim pokazateljima. To je uistinu kontinuitet hrvatske vrhunske medicine. Hrvatska je s 40 donora organa na milijun stanovnika svjetski prvak u presađivanju organa, prva po broju transplantacija jetre i bubrega, a druga po presađivanju srca. Za mene je transplantacijska medicina uistinu najbolja dobra vijest i uistinu mladi liječnici mogu u timovima koji ne gledaju koliko radnih sati provedu u operacijskoj dvorani i koji su spremni u bilo koje doba dana ili noći krenuti u vrlo složene operativne zahvate vidjeti ljudski i liječnički uzor', kaže dr. Relić. Drugo što je po njemu važan medicinski događaj jest nedavna akcija spašavanja unesrećenih migranata.
'U njoj su najveći obol dale ustanove koje su na neki način pred gašenjem (Sisak, Nova Gradiška, Pakrac). To je priča 's druge strane' koja pokazuje važnost, sposobnost i organiziranost manjih zdravstvenih ustanova bez kojih bi zdravstveni sustav, na trenutačnoj razini, teško funkcionirao', kaže dr. Relić.
Po njemu, u dobre vijesti iz zdravstva treba ubrojiti i poteze koji se ne događaju unutar operacijskih dvorana ili klinika.
'Pritom mislim na izmjene pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, o čemu ovisi sudbina mnogih mladih liječnika, pa i zdravstva. U ljeto 2016. administracija tadašnjeg ministarstva zdravlja prvi put je s donesenim pravilnikom ukinula 'robovlasnički odnos' u kojem su se do sada nalazili liječnici-specijalizanti. Druga dobra vijest je to što je ove godine prvi put organiziran Dan liječničkih karijera. Činjenica da je fizički na događaju sudjelovalo preko 500, a putem live streama preko 700 sudionika, daje organizatorima vjetar u leđa te će se 9. i 10. lipnja 2017. održati dani karijera koji će obuhvatiti ne samo liječnike, nego i druge dionike zdravstvenog sustava', kaže dr. Relić, dodajući kako ti potezi daju nade u suočavanju s najvećim problemom hrvatskog zdravstva - odlaskom liječnika.
'Na prvi pogled, to je čudan uspjeh našeg sustava! Činjenica da je 525 liječnika u posljednje tri i pol godine, prema podacima Hrvatske liječničke komore, napustilo Hrvatsku te njihovo mahom uspješno zaposlenje u zemljama Europske unije ili razvijenim zemljama, pokazuje nam da školujemo vrhunske stručnjake. Ta edukacija i omogućuje vrhunske domete o kojima smo prije razgovarali. S druge strane, odlazak liječnika je poražavajući, naročito promatramo li ga s aspekta da kao društvo gotovo ništa ne radimo kako bismo te iste stručnjake zadržali u domovini. U tom smislu, napor društva da zadrži liječnike i uspjeh u tome bila bi za mene najbolja vijest za zdravstvo koju bih mogao poželjeti u 2017. godini', kaže dr. Relić.
Skoro pa bi se, parafrazirajući rečenicu s početka teksta, moglo reći – tko zadrži liječnika, spasio je život
