Za sada je saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav pristiglo šest kandidatura za ustavne suce, no među njima samo je jedan aktualni ustavni sudac, koji traži još jedan mandat.

Na poziv su se tako prijavili Marko Bonifačić, Domagoj Sivrić, Branko Brkić, Marina Zagorec, Marko Čičković i Davorin Ivanjek.

Upravo je Branko Brkić aktualni sudac Ustavnog suda. U svojoj karijeri prošao je sve sudačke instance, od suca Općinskog suda u Obrovcu do Vrhovnog suda, a od 2016. je sudac Ustavnog suda. U Ustavni sud je te godine izabran kao jedan od kandidata iz kvote Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om.

Brkićevo ime nedavno se spominjalo u medijima jer je Europski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku zbog kršenja prava na pošteno suđenje upravo zbog njega. Kao ustavni sudac odlučivao je o slučaju dvoje okrivljenika, iako je već ranije sudjelovao u procesu protiv njih kao sudac Vrhovnog suda. Brkić je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju kazao da nije znao da se morao izuzeti, imena okrivljenika se nije sjećao, a kaže da u spisu nije bilo riječi da je sudjelovao u nekom od prethodnih postupaka.

Odboru za Ustav stigla je i prijava pravnika Marka Bonifačića. Radi se o umirovljeniku koji sam sebe opisuje kao 'ambicioznog penzionera, poslijediplomskog politologa, slobodnog novinara, te grassroots aktivista za ljudska prava.'

Bonifačić je u karijeri bio i odvjetnik, vijećnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i savjetnik HHO-a, javljao se na natječaje za glavnog državnog odvjetnika i pručkog pravobranitelja, a posljednje se angažirao na organizairanju smeštaja za stradalnike zagrebačkog potresa. Mediji su 2022. zabilježili i njegov prosvjed u predvorju Gradskog poglavarstva gdje je kao stradalnik potresa tražio od Tomislava Tomaševića smještaj jer mu u hostelu Arena, gdje su bili smješteni oni koji su u potresu ostali bez doma, prijete.

'Konačno ovo je kraj, predugačkog životopisa od 4 strane. Previše po kriterijima zapadnih agencija za zapošljavanje, koji nije samo u mainstream diskurzivnom kanonu linearne progresije hyper karijera i titula, sa izostavljanjem ne/postignuća, nego je u sve više traženom modu ‘postizatelj a ne obnašatelj’', napisao je na kraju biografije.

U Ustavni sud želi još jedan umirovljenik - Domagoj Sivrić, koji je gotovo cijelu karijeru proveo u sektoru obrane, uglavnom u Ministarstvu obrane, dok je mirovinu dočekao kao glavni tajnik Ministarstva branitelja. Umirovljen je 2019. i to, kako je napisao u biografiji, 'u činu brigadira pravne struke'.

Doktorica kazneno-pravnih znanosti Marina Zagorec, također želi u Ustavni sud. Trenutno radi kao viša upravna savjetnica Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba, a tamo se zaposlila još 2018. Prije toga radila je na Upravnom sudu, danas Visokom upravnom sudu kao viša sudska savjetnica.

'Kao doktorici kaznenopravnih znanosti želja mi je u budućoj perspektivi djelovati i baviti se područjem koje je u domeni kaznenog prava, primjenjujući Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao dio unutarnjeg pravnog poretka RH', napisala je u biografiji.

Među dosad prijavljenim kandidatima našao se i odvjetnik Marko Čičković koji je veći dio svoje karijere proveo u policiji. Iako po zanimanju pravnik, od 1993. do 2004. radio je u PU Zagrebačkoj kao policijski službenik za obradu kriminaliteta, a u fokusu mu je bio gospodarski kriminalitet. Nakon odlaska iz policije nastavlja raditi kao odvjetnik, no uglavnom zastupa policajce u radnim sporovima.

U aktualnog suca Brkića, najpoznatije ime među prijavljenim kandidatima je ono Davorina Ivanjeka. Radi se bivšem zamjeniku predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Prije imenovanja u Povjerenstvo, Ivanjek je radio kao sudac Općinskog suda u Varaždinu, a prije toga i kao sudski savjetnik na Vrhovnom sudu te Općinskom sudu u Zagrebu. Sudjelovao je i u izradi Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Podsjetimo, početkom lipnja istekao je mandat desetero od ukupno 13 ustavnih sudaca, a čiji se mandat, sukladno Ustavu, automatski produljuje na maksimalno šest dodatnih mjeseci, dakle do 7. prosinca ove godine.

Mandati su istekli sucima Andreju Abramoviću, Ingrid Antičević Marinović, Snježani Bagić, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Lovorki Kušan, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću. Uz Miroslava Šeparovića, predsjednika Suda, do listopada 2025. redovni mandat traje Mati Arloviću i Goranu Selancu.

Suce Ustavnog suda Hrvatski sabor bira dvotrećinskom većinom, dakle s najmanje 101 zastupničkim glasom, na mandat od osam godina. Za ustavnog suca može biti izabran hrvatski državljanin - diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se u toj struci istakao znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem, doktor pravnih znanosti koji uz ostale ispunjene uvjete ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Suci Ustavnog suda RH biraju se iz reda istaknutih pravnika.

Realno je očekivati da novi suci budu izabrani početkom listopada.