'Predložio sam Gradskoj skupštini da raskine ugovor 25. siječnja ove godine. Da smo ostali u tom ugovoru, ostali bi do 2028. godine. Ono što je, s obzirom na odredbe ugovora, kad je prošao koncesijski ugovor, 3. koloovza je Grad Zagreb preuzeo posjed nad zemljištem i nad pročistačem voda. Njime upravlja Vodoopskrba i odvodnja. Građani nisu ni primijetili da se dogodila promjena, pa je sve profesionalno obavljeno.

Ostao je u zraku sami trošak raskida. Ako se ne dogovorimo, ići ćemo na arbitražu. postojala su tri razloga raskida ugovora. Procijenili smo da će za Grad Zagreb biti povoljnije da raskine ugovor, nego da ostane u ugovoru do 2028. godine.

No, bitnije je zemljište od milijun kvadrata, najvrijednije u Zagrebu. To je jedino zemljite na kojem se može izgraditi Centar za gospodarenje otpadom. To je jedini način da se zatvori Jakuševec. Treći je razlog to što Grad ZAgreb mora izgraditi treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda, a da bi to bilo moguće financirati iz europskih fondova u iznosu od 90 milijuna eura, privatni investitor nije mogao upravljati pročistačem', objasnio je Tomašević.

Uštede od barem 50 milijuna eura

'Svake godine je isplaćeno oko 80 milijuna eura, a do 3. kolovoza ove godine je isplaćeno oko 54 milijuna eura. Da smo ostali u koncesijskom ugovoru od 1. srpnja 2024. do 16. siječnja 2028. godine bilo bi prema studiji isplativosti bilo isplaćeno 419 milijuna eura privatnom koncesionaru.

Nažalost, nismo se uspjeli dogovoriti, pa je prije nekoliko dana privatni koncesionar pokrenuo arbitražni spor s ciljem uključivanja ove naknade. Imali smo u eteru brojne nebulozne cifre. Imamo sad cifru koju koncesionar traži. Neki su spominjali da ćemo morati platiti 485 milijuna eura. Neće se to dogoditi.

Budući da je 3. kolovoza stupio na snagu raskid ugovora, točan iznos je bio 412 milijuna eura da je ugovor ostao na snazi. Koncesionar traži raskidnu naknadu od 191,2 milijuna eura. Ovo je najviša cifra u arbitraži koja se može dosuditi. To je najgori scenarij.

S obzirom na to da već sami upravljamo pročistačem, znamo koliki su operativni i kreditni troškovi. Svi ti troškovi su do 2028. godine su 170 milijuna eura. U najgorem slučaju, Grad Zagreb ima uštedu od 50 milijuna eura. To je jedan novi stadion u Kranjčevićevoj. Ovo je dokaz da je gradska skupština donijela dobru odluku, uz sve druge benefite da možemo ići u izgradnju CGO-a. Idemo s hodogramom da otvorimo CGO do 2028. godine, kako smo obećali', objasnio je gradonačelnik.

'Trošak naknade za raskid ugovora je 191 milijun eura. Nama je nesporno oko 38 milijuna eura i taj je iznos je stavljen u proračun za 2025. godine. U arbitraži će se odlučivati o ostalom rasponu. To je situacija za uštedu dodatnog novca pored ovih 50 milijuna eura sa svim operativnim troškovima koji su stavljeni na maksimum, a uvjeren sam da će i oni biti manji', ustvrdio je Tomašević.

'Arrbitraža će pokazati gdje smo'

'Arbitraža će pokazati gdje smo između tih 38 i 191 milijun eura. To je uz sve operativne troškove koje imamo. Ako imamo izračune koji su manji od toga, tko bi se odlučio pristati na arbitražu? Način izračuna troška naknade ovisi o pravnim pitanjima. Arbitraža može dosuditi maksimalno ovaj iznos ili manji. Ako dosudi manji, ušteda će biti veća. Moje pitanje oporbenjacima je zašto oni to nisu napravili', pitao se Tomašević.

'Što se tiče CGO-a, mi smo preuzeli posjed nad zemljištem 3. kolovoza. Da nismo utjecali na raskid ugovora, onda bi utjecalo, jer bismo morali tražiti odobrenje koncesionara za svaki potez, što znači da bi nas oni mogli ucjenjivati. Zato smo raskinuli ugovor nakon 24 godine. Na osnovu preliminarnog izračuna izračunali smo troškove, ako bude dosuđena veća svota, tu ćemo za razliku morati uzeti kredit', objasnio je.

'Spremamo se na arbitražu, pa ćemo vidjeti na javnoj nabavi tko će dobiti posao da nas zastupa. Imamo ugovoreno firmu na temelju javne nabave. Napravljeno je idejno rješenje CGO-a. Radi na idejnom projektu i studiji utjecaja na okoliš. Resorno ministarstvo donosi odluku o tome je li projekt podoban. Budući da se radi o istoj tehnologiji koju koriste CGO-i osim Marišćine i Kaštijuna, ne vidimo problem da Ministarstvo ne bi dalo dozvolu. S obzirom na to da pregovaramo s razvojnim bankama oko financiranja cijelog projekta, tu imamo još jednu obvezu oko tehnologije i utjecaja na zdravlja i okoliš', rekao je Tomašević.

'Arbitraža bi trebala biti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Jednog arbitra biramo mi, drugog koncesionar, a trećeg HGK. Oni će odlučiti kako će se računati nakknada za raskid ugovora. Uskoro će biti otvaranje ponuda iz javne nabave za arbitražu', rekao je Tomašević i prebacio se na druge teme.

'Podržat ćemo Milanovića, iako se ne slažemo s njim'

'Imat ćemo ove godine i doček Nove godine za klince, u 12 sati na Trgu bana Jelačića. Prošle godine smo to uveli i odaziv je bio odličan. Glavni program je od 18.30, nastupit će diva hrvatske glazbe Josipa Lisac i mlade nade Miach, Grše, Hiljson i miljenik nacije Baby Lasagna', otkrio je detalje dočeka Nove godine, dodavši da će biti još iznenađenja.

'Zadovoljni smo jer je Zoran Milanović osvojio gotovo pola svih glasova, a i mi smo na ljevici, dobro je što smo zadržali rejting stranke. Ivana Kekin je pozvala građane da glasaju za Milanovića iako se ne slažemo s njegovim stavovima, kako ne bi došlo do monopola na vlasti HDZ-a', prokomentirao je izborni rezultat Možemo.

Prokomentirao je i situaciju u Osnovnoj školi Prečko. Dio mjera koje su predložili roditelji već je dogovoren, no ostaje pitanje hoće li škole čuvati zaštitari ili posebni zaposlenici koji bi se bavili sigurnošću djece.

'Vodio sam sastanak roditeljskog vijeća s bivšom ravnateljicom i novim ravnateljem. Prolazili smo kroz zahtjeve roditelja, danas imamo novi sastanak da vidimo kako ćemo proći sve mjere. U ovom trenucima je u resornom ministarstvu sastanak radnog tijela na kojem je Danijela Dolenec da vidimo kako ćemo zaposliti dodatni kadar kojeg je moguće zaposliti. Zaštitari dugoročno nije dobro rješenje, to je konsenzus svih. Potrebno je uvesti novo radno mjesto, koje bi moglo pomoći u situacijama opasnosti, u slučaju prirodnih katastrofa, da može pružiti prvu pomoć itd. Bitno je da to budu zaposlenici škole, jer oni mogu komunicirati s drugima, zaštitari nemaju kapacitete da pokriju sve škole. Gledamo još kako ćemo riješiti ovaj problem', rekao je Tomašević.

'O Jadranskom mostu ćemo sutra, kao i o drugim novostima u javnom prijevozu koje bi mogle biti zanimljive', zaključio je gradonačelnik Tomašević.