Ruski ministar obrane Sergej Šojgu tvrdio je u nedjelju tijekom telefonskih razgovora sa zapadnim šefovima obrane da Ukrajina namjerava koristiti tzv. prljave bombe, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro odbacio. Da je riječ o najnovijem ruskom spinu, tvrdi i Tonči Tadić, nuklearni fizičar iz Instituta Ruđer Bošković, te je za tportal pojasnio što je uopće prljava bomba, kako ona djeluje, kakve mogu biti posljedice njezina korištenja, ali i zašto Kremlj inzistira na svojim optužbama na račun Ukrajine
Nuklearni fizičar Tonči Tadić u razgovoru za tportal pojašnjava da se prljava bomba sastoji od klasičnog eksploziva okruženog radioaktivnim materijalom, poput kobalta ili cezija, primjerice, koji u medicini služi za sterilizaciju hrane. Tadić dodaje da se pri eksploziji radioaktivni materijal, raspršen u čestice, rasipa po velikoj površini i kontaminira je na duže vrijeme.
'Takvo mjesto se doslovno pretvara u Černobil', ističe sugovornik, nadodajući da je namjera učiniti određeno područje nepodesnim za život te bi svi koji žive u njemu udahnuli radioaktivnu prašinu i potom oboljeli od radijacijske bolesti. Inače, kod prljave bombe nema udarnog vala i velikog razaranja, niti 'gljive' i toplinskog zračenja, ali ima rasipanja radioaktivnih čestica koje dovode do visokog rizika od oboljenja od raka izloženog stanovništva i višegodišnjeg izbacivanja iz upotrebe ključnih objekata poput aerodroma ili kolodvora. Prljavom bombom je 2014. prijetila i nekadašnja tzv. Islamska država, no i tada se ispostavilo da je riječ o svojevrsnom propagandnom ratu.
vezane vijesti
'Tzv. prljava bomba je nuklearna bomba za sirotinju, a pravu nuklearnu bombu mogu napraviti samo oni koji imaju 15 milijardi dolara viška', slikovito pojašnjava. Tadić podsjeća da su ruske optužbe o ukrajinskoj prljavoj bombi još jedan od ruskih spinova s početka rata o tome da je Kijev radio na nuklearnoj bombi. Dodaje da je za izradu prljave bombe potreban radioaktivni materijal iz nekog skladišta istrošenog nuklearnog goriva ili iz odlagališta radioaktivnog otpada. Međutim sva su ta skladišta pod videonadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
'Zemlja, poput Ukrajine, koja teži uključenju u Europsku uniju i NATO te koja želi biti odgovorna članica IAEA-e neće si dopustiti takvu megatonsku glupost', naglašava Tadić te ocjenjuje da bi korištenje prljave bombe značilo otvaranje nuklearne faze u ovom ratu i bilo izvrsno opravdanje Putinu da upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine.
'Govorimo o režimu u kojem je Ana Politkovskaja ustrijeljena 1999. godine zato što je pisala o tome da je ruska tajna služba FSB stavljala bombe pod Moskvu kako bi Rusija opravdala intervenciju u Čečeniji. Od takve ekipe je moguće svašta očekivati', smatra tportalov sugovornik. Tadić ističe da ne postoji nikakva logika u tome da Ukrajina izvede nešto zbog čega može postati žrtvom nuklearnog napada i pritom izgubiti stotinu tisuća ljudi. Naglašava i da je Ukrajina, za razliku od Rusije, članica Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom).
'Ukrajina se ponaša vrlo odgovorno prema svojem gorivu i želi da njezine nuklearne elektrane budu pod nadzorom IAEA-e, što i jesu. Ovakvo neprimjerno ponašanje daleko se više uklapa u ruske obrasce ponašanja', mišljenja je nuklearni fizičar.
Tportalov sugovornik zaključuje da Šojguov spin ima cilj skrenuti pozornost sa sastanka Krimske platforme, koji se upravo odvija u Zagrebu, a na kojem će se raspravljati o budućoj reintegraciji Krima, kao i primjenjivosti hrvatskog iskustva reintegracije okupiranih teritorija, baš kao što Putinov spin o korištenju takve bombe ima cilj skrenuti pozornost s nedavno održanog sastanka NATO-a u Bruxellesu, na kojem se raspravljalo o načinima pomaganja Ukrajini slanjem više sustava protuzračne obrane kako bi ta zemlja zaštitila svoje civile i kritičnu infrastrukturu.
