Polagano nestaje pozitivan učinak hrvatskog ulaska u EU kako na percepciju rada Vlade tako i na preferencije stranaka aktualne vladajuće koalicije, pokazuje redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom rujna bilježi izbor od 25,3 posto (prema prošlomjesečnih 25,4%). HDZ bilježi porast izbora još od izbora za Europski parlament, što je nastavljeno i u razdoblju lokalnih izbora ali i evo tri uzastopna mjeseca nakon drugog kruga kad je potpora dosegla 22 posto izbora (prema 21,8 posto iz kolovoza).
Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 6,9 posto (isto kao i u kolovozu). HNS je nakon prošlomjesečnih 5,1% ovaj mjesec blago pao i sad bilježi izbor od 4,9%. HSS je peti s izborom od 3,1 posto (u kolovozu 2,9%), a slijedi HDSSB s 2,4%, HSP dr. Ante Starčević s 2,1%. "Obični" HSP je na 1,8% izborne podrške.
Nakon prošlomjesečnog ispitivanja preferencija koalicija (aktualna SDP-ova koalicija; desna koalicija HDZ-HSS-HSP AS) i ovomjesečno istraživanje potvrđuje prednost lijeve koalicije koja ovaj mjesec bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,9% iz prošlog mjeseca), dok desnu koaliciju bira 25,1 posto građana/ki (prema 26,4% prije mjesec dana).
Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 41,1% izbora (prošli mjesec 40,6%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici čvrsto drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 11,6% (u odnosu na prošlomjesečnih 10,4%). Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je treći izbor građana s 5,6 posto (što je nešto slabije od kolovoških 5,9%). Njegov bivši stranački šef, Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 3,7%, dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2% izbora na sedmom mjestu.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara osmi mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,2 posto izbora (prema kolovoških 30,6%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 20,8 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema 20,3% iz kolovoza). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 14,9% prema 14,8% iz kolovoza). Slavko Linić s izborom od 11,3 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 11,8%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ivo Sanader (5,4%), Željko Jovanović (1,4%), Željko Kerum (1,4%), Radimir Čačić (1,2%), Rajko Ostojić (0,7%) i Ivo Josipović (0,6%).
Vlada RH u svom dvadesetom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 37,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 40,2%), dok vladinu politiku ne podržava 45,5 posto građana (prema 43,3% iz kolovoza) uz 17,3 posto neodlučnih. Tako se čini da se polako topi pozitivan učinak ulaska u EU i u podršci Vladi RH. Ovaj je mjesec Vlada za svoj rad dobila čvrstu dvojku (2,39 prema prošlomjesečnoj 2,46). Najslabiju je ocjenu Vlada je u dosadašnjem madatu zabilježila u svibnju ove godine (2,22), a najvišu na samom početku mandata u veljači prošle godine (3,10). Predsjednik republike je ocjenjen s čvrstom četvorkom (3,79), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,30).
