Državni hidrometeorološki zavod izdao je u četvrtak crveno i narančasto upozorenje za veći dio Hrvatske zbog ekstremno visokih temperatura koje se očekuju, uz savjete građanima kako se zaštititi i spriječiti eventualne zdravstvene probleme
U cijeloj Hrvatskoj danas je iznimno vruće i dnevna je temperatura svugdje iznad 30 Celzijevih stupnjeva, a crveno upozorenje izdano je za područje Splita i Osijeka u kojem se očekuju temperature između 36 i 38 Celzijevih stupnjeva.
Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.
vezane vijesti
-
![Liječnik iz zagrebačke Hitne: Između 10 i 17 sati ne treba uopće izlaziti van, roštilj je vrlo nezgodan po vrućinama, za pivo se može strpiti do 18 sati]()
Liječnik iz zagrebačke Hitne: Između 10 i 17 sati ne treba uopće izlaziti van, roštilj je vrlo nezgodan po vrućinama, za pivo se može strpiti do 18 sati
-
![[FOTO] DHMZ izdao posebne preporuke: Stiže vrućina opasna za zdravlje, evo gdje će biti najtoplije]()
[FOTO] DHMZ izdao posebne preporuke: Stiže vrućina opasna za zdravlje, evo gdje će biti najtoplije
-
![Hoće li 2020. biti najtoplija godina od kada postoje mjerenja? Stručnjaci UN-a kažu da je u prosjeku za 1,2 stupnja više]()
Hoće li 2020. biti najtoplija godina od kada postoje mjerenja? Stručnjaci UN-a kažu da je u prosjeku za 1,2 stupnja više
![[FOTO] DHMZ izdao posebne preporuke: Stiže vrućina opasna za zdravlje, evo gdje će biti najtoplije](/media/thumbnail/500x300/1484951.jpeg?cropId=0)
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu te je u tim situacijama otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.
Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak, mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom, odnosno preventivnim djelovanjem.
Rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine
Stoga je kod velikih vrućina potrebno rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine jer zbog pojačanog znojenja može doći do dehidracije. Preporuka je piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Boravak na izravnom suncu treba izbjegavati u razdoblju od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima.
Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih pola sata.
Preporuka je i nošenje lagane svijetle odjeće od prirodnih materijala te zaštita glave od izravnog sunca, redovito korištenje sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a kod novorođenčadi i male djece treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te ih odjenuti u laganu odjeću.
Djecu, kao i kućne ljubimce, ne smije se ostavljati bez nadzora u parkiranim vozilima.
Prostor u kojem se živi treba rashladiti koristeći hladniji noćni zrak, a danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one okrenute prema suncu. Preporuka je i isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.
Izlazak na otvoreno treba izbjegavati u najtoplijem dijelu dana, kao i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, obično u ranim jutarnjim satima.
