Trebat će 10 ili 20 godina za ocjenu je li napad na Irak predvođen Sjedinjenim Državama 20. ožujka 2003. bio pogrešan, ocijenio je Robert Gates, američki ministar obrane od 2006. do 2011. uoči godišnjice invazije. Bivši britanski premijer Tony Blair, jedan od aktera rata, smatra da je odluka o invaziji bila ispravna. Paul Wolfowitz, bivši pomoćnik američkog ministra obrane, i danas za nesuradnju optužuje bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina koji se 'igrao skrivača' s inspektorima za oružje budeći sumnje u posjedovanje oružja za masovno uništenje. Wolfowitz priznaje da je oružje bilo izabrano kako bi se stvorila veća podrška javnosti za rat. To oružje nikada nije pronađeno, ali posljedice rata su sasvim opipljive.

ŽRTVE

Najmanje je 112.000 civila ubijeno u nasilju od 2003, objavio je Iraq Body Count, britansko-američka nevladina udruga u nedjelju, dva dana prije desetgodišnjice početka invazije na Irak. Između 112.017 i 122.438 civila ubijeno je u 31.500 napada izvedenih u deset godina. U tom razdoblju je 135.089 civila ranjeno, a ako im se pridoda broj poginulih boraca, vojnika i pobunjenika, ukupno je 174.000 žrtava.

SEKTAŠKO NASILJE

Vjerski sukob u koji je Irak potonuo između 2006. i 2008. najkrvavije je razdoblje iračkog rata. Nakon američko-britanske invazije sukobljavale su se oružane snage protiv pobunjenika, a zatim je sukob prerastao u sektaški, međuvjerski rat. Počeo je napadom na šijitski mauzolej u Samari u veljači 2006. i pokrenuo neviđenu spiralu nasilja između šijita i sunita. Deset godina od invazije Irak je svakodnevno poprište ciljanih atentata i napada. 'Sukob nije završen. Još je sveprisutan. Znamo dan početka, ali ne i kraja', kaže Iraq Body Count te ističe: 'Između 4.000 i 5.000 ljudi svake godine umire u nasilju.'

NESTALI

Prema službenim podacima ministarstva za ljudska prava, službeno je 16.000 nestalih, no taj podatak ne obuhvaća osobe koje su nestale, ali nisu prijavljene. Iračke vlasti odbacuju optužbe o postojanju tajnih zatvoreničkih centara o kojima govore organizacije za ljudska prava. Ističu da su otmice bile svakodnevne u godinama nakon pada Sadama Huseina. Ljude su tajno odvodili policajci, pobunjenici prerušeni u policajce, sektaške skupine.

NEZAPOSLENOST, KORUPCIJA

Unatoč golemu naftnom bogatstvu, nezaposlenost u Iraku službeno iznosi 10, a neslužbeno 35 posto. Nestašice vode i struje svakodnevne su kao i korupcija, gangrena koja izjeda društvo. Pred takvom slikom 89 posto Iračana mlađih od 30 godina želi se iseliti, pokazuje studija koju je proveo Babil Centar za ljudska prava i civilni razvoj i objavio 2011. 'Situacija me spriječila da nastavim studij', kaže 23-godišnjak koji je sanjao postati liječnik ili inženjer. 'Sada želim otići, imati sigurnost i stabilnost, izgraditi budućnost daleko od ovog odvratnog stanja', kaže 25-godišnja Jasmina.

NAORUŽAVANJE

Deset godina nakon rata Irak se naoružava na sve strane. Povijesna je ironija da Irak danas kupuje oružje onih proizvođača koji su opskrbili njegove okupatore. Iračka vojska danas kreće od nule i potrebuje sve: od borbenih zrakoplova, bespilotnih letjelica, raketa do plinskih maski. Ove godine Irak izdvaja 16,4 milijarde dolara za sektor obrane, na radost potencijalnih dobavljača oružja koji su se okupili na Salonu naoružanja u Bagdadu. Sjedinjene Države bile su krajem 2011. najveći dobavljač oružja za Bagdad. Rusija je visoko na listi dobavljača oružja koje službeno treba zemlji za očuvanje granica i sigurnost.

CIA I SJEDINJENE DRŽAVE

Američka obavještajna agencija CIA doživjela je veliko poniženje kada se otkrilo da je netočnim podacima o iračkom oružju za masovno uništenje stvorila casus belli za napad 20. ožujka 2003. Bio je to jedan od najvećih i najštetnijih obavještajnih neuspjeha u novijoj američkoj povijesti, objavilo je poslije stručno povjerenstvo. CIA-ine pogreške potkopale su pak vjerodostojnost američkih obavještajaca. Danas, pred potencijalnom nuklearnom prijetnjom Irana, američke su službe oprezne i poučene iračkim iskustvom ne žele se upletati kako bi izbjegle tragične pogreške, ocjenjuju analitičari. Pasivne su i prema dvogodišnjoj krvavoj sirijskoj agoniji, građanskom ratu u kojem je dosad poginulo 70.000 ljudi, a kraj se ne naslućuje. Operacija 'sloboda Iraku' srušila je doduše nedemokratski režim Sadama Huseina, ali uz cijenu 4.500 života američkih vojnika i 1.000 milijardi dolara.