Prema radu objavljenom u časopisu Archaeometry znanstvenici su na francusko-talijanskoj granici na visokom prijevoju našli sedimente iz vremena invazije bogate mikrobima karakterističnim za konjski izmet.

Prema povijesnim zapisima kartaški vojskovođa Hanibal prešao je tijekom Drugog punskog rata s Rimom (218. - 201. pr. n. e.) Alpe s vojskom koja je brojala oko 30.000 vojnika, 15.000 konja i 37 slonova. Hanibal je s Iberskog (Pirinejskog) poluotoka u Španjolskoj, koji je u to vrijeme bio podijeljen između Kartage i Rima, krenuo s vojskom od oko 64.000 vojnika, no pola njih stradalo je u teškim uvjetima hladne alpske zime, na uskim putovima po stjenovitim strminama.

Napad, u kojem su Hanibalu pomagali i Kelti, bio je zamalo poguban za Rimsko carstvo. U nizu bitaka Kartažani su Rimljanima nanijeli teške gubitke i gotovo ih slomili. Ovaj pohod smatra se jednim od najvećih vojnih pothvata starog svijeta. No Hanibal je ipak konačno poražen 202. u bici kod Zame, nedaleko od Kartage u današnjem Tunisu. Nakon poraza prvo se sklonio kod Antioha III. od Sirije, a kada ga je ovaj nakon vlastita poraza trebao izručiti Rimljanima, kod kralja Pruzije. Kada je i on pristao na izručenje, Hanibal je počinio samoubojstvo.

Kartaga je u to vrijeme bila vrlo moćna sila koja se na Mediteranu borila protiv prevlasti Rima, a protezala se gotovo cijelom sjevernom Afrikom. Poznata je latinska izreka 'Ceterum censeo Karthaginam esse delendam' (Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti), koju je rimski senator Marko Porcije Katon Stariji u doba pred početak Trećega punskog rata navodno ponavljao na kraju svakog zasjedanja Senata. U Trećem punskom ratu Rimljani su konačno 146. pr. n. e. Kartagu sravnili sa zemljom.

Povjesničari već jako dugo vode rasprave o mogućim putovima kojima se preko Alpa prebacivala Hanibalova vojska. U novom istraživanju tim je otkrio zanimljiv sediment debljine jednog metra na prijevoju Col de Traversette na visini od 3.000 metara.

Dr. Chris Allen, s Queen's University Belfast, kaže da je sloj stvoren 'konstantnim kretanjem tisuća životinja i ljudi'.

'Preko 70 posto mikroba u konjskom izmetu je iz skupine poznate kao Clostridium, koja je vrlo stabilna u tlu tako da može preživjeti tisućama godina', rekao je Allen za BBC.

'Našli smo znanstveno značajne dokaze iste vrste bakterija u genetskom otisku mikroba koji precizno odgovara vremenu punske invazije', pojasnio je.

Neki su znanstvenici već ranije predstavili teoriju prema kojoj je mjesto prelaska Hanibala bio prijevoj Col de Traversette. No dobar dio akademske zajednice još se s njome ne slaže.

Znanstvenici se nadaju da bi u otkrivenom sedimentu mogli pronaći neke još čvršće dokaze, možda ostatke oružja ili slonova koje je Hanibal najvjerojatnije koristio kao psihološko oružje. U to vrijeme većina Rimljana nikada ih nije vidjela tako da su ih se jako bojali.