Hrvatska udruga sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Udruga radničkih sindikata Hrvatske, kao pet sindikalnih središnjica koje organizirano i okupljaju najveći broj radnika, njih više od 400.000, jasno su izložili svoje razloge i zahtjeve u pozivu na prosvjed pod motom 'Mijenjajte smjer'. Od vladajućih u toj 'promjeni smjera' traže potpuno novu ekonomsku politiku i pravo na rad, očuvanje socijalne države te pravednost, jednakost i solidarnost.

Uz podsjećanje kako je u Hrvatskoj blizu 400.000 ljudi bez posla, 85.000 radnika radi bez plaće, a iseljavanje mladih raste, za sve krive državu za koju tvrde kako 'ne poduzima ništa'. Smatraju kako je promašena politika utjecala i na pad proizvodnje, nestanak industrije i gašenje radnih mjesta. 'Bogati postaju sve bogatiji, siromašnih je sve više. Sve je više blokiranih računa građana, a politika vodi u produbljivanje ovoga jaza', upozoravaju sindikati.

Razočarani su i time što je 'slomljeno kolektivno pregovaranje, ubijen socijalni dijalog, a socijalno partnerstvo pretvoreno u socijalno neprijateljstvo' te konstatiraju kako vladajuće 'živciraju sindikati, zeleni, znanstvenici, restauratori, referendumi i moć prosudbe vlastitoga naroda'.

Sve to, zajedno sa zahtjevima, navedeno je u sindikalnom letku. No za Vjerana Zuppu, teatrologa i predavača na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, ali i žestokog kritičara brojnih društvenih pojava, očito se radi 'o parolama koje mogu samo podignuti tenzije, a ne mogu riješiti ništa'.

'Sindikat i dalje nema nikakve ideje o težini problema, ali ima ideje o težini radništva, prije svega u javnim službama i administraciji. Jasno je da sindikat mora braniti one koje okuplja, no sindikati i država su u potpunom nedostatku razumijevanja jednih za druge. Sindikati brane prava i traže nešto, a država to naprosto nema', ukazuje Zuppa.

Kritizira i vladajuće zbog ignoriranja opetovanih zamolbi za razgovor, no i svjestan je kako je 'situacija toliko komplicirana da se neće riješiti javnim istupom koji se priprema'. Po njemu, pomoći neće ni Crkva, niti kardinal Josip Bozanić 'svojim direktno političkim i izuzetno loše formuliranim govorima', niti izravni pozivi iz HDZ-a na prijevremene izbore.

'Ako uzmete tri činjenice u obzir i tko u tome sudjeluje – Crkva koja nastupa politički i nikako drugačije, HDZ s jasnim političkim porukama i sindikati kao masa koja sve to formativno oblikuje, jasno je da se svime time daje težina političkoj ideji da se Vlada smijeni i izazovu novi izbori. To je jedno vođenje jedne mučne i mutne politike sindikata', primjećuje Zuppa.

Doista, sindikati su u svojim prosvjednim aktivnostima za Praznik rada dobili široku potporu – od nevladinih udruga, preko političkih stranaka, branitelja pa sve do Crkve. Upravo je to i ohrabrilo sindikaliste te jedan od sindikalnih vođa – Krešimir Sever već u najavi tvrdi kako će 'prosvjed biti uspješan s obzirom na podršku koju su dobili od brojnih institucija'. Ipak podsjeća kako će to biti građanski, a ne samo sindikalni prosvjed i da neće biti 'poligon za skupljanje političkih bodova'.

'Želimo samo kazniti ovu vlast zbog stanja u koju je dovela zemlju, a nastavno na stanje u koje su je vodile i prethodne vlade. To ne znači da radimo u korist bilo koga', rekao je Sever za Media servis.

Bilo kako bilo, udruge su pozvale građane da izađu na ulice te nositelje političke i ekonomske moći upozore kako je borba za radnička prava i jednakost te opći interes danas potrebnija nego ikad prije. Političari su, a najglasniji su Hrvatski laburisti, najavili kako će, bez stranačkih obilježja, 'u koloni obespravljenih' podržati radnike i sindikate.

I braniteljske udruge najavile su podržati radnike u prosvjednim aktivnostima, a potpora je stigla i iz Katoličke crkve. Poziv vjernicima uputio je u svojem komentaru mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, poručivši kako je 'za velike promjene potreban je i veliki demokratski pritisak'.

Za politologa Bertu Šalaja 'legitimno je pravo da se Crkva, kao institucija civilnog društva, oglašava po određenim pitanjima', no po njemu 'vrlo je indikativno, a to je vidljivo iz istupa od pitanja zdravstvenog odgoja do Zakona o strateškim investicijama, da Crkva otvoreno daje do znanja da joj ova vlast ne odgovara'.

'Dio članova sindikata vjerojatno će saslušati što Crkva ima za reći, međutim treba imati na umu da Crkva u ovom slučaju nije saveznik sindikatima već da se s njima sasvim slučajno našla na istoj valnoj duljini. Crkvi koja do sada nije pokazivala velik interes u borbi za socijalna prava radnika sada naprosto odgovara da podrži sindikate jer na taj način ide protiv vlasti koja joj svjetonazorski ne odgovara', smatra Šalaj.

Kaže i kako 'potpora Crkve sindikatima ne može štetiti, iako je jasno da se radi o politizaciji cijeli stvari'. Ipak, navodi, 'sasvim je jasno da to nije suradnja na dugi rok'.

Nastavno na to, teatrolog Vjeran Zuppa strahuje kako bi se 'ono što će se pojaviti pod plaštem sindikalnog prvomajskog prosvjeda svojom ikonografijom, scenografijom, kostimografijom i ostalim grafijama daleko premašiti jedan skup izrazito sindikalnog tipa'.

'Vrlo sam skeptičan prema krajnjim ciljevima onako kako ih sada sindikati promoviraju, jer već sad najavljuju kako će dva dana usred turističke sezone zatvoriti granice zbog toga što, kako kažu, Vlada ne razumije drugi oblik prisile. Nisam siguran da je to način na koji sindikat pomaže svojima, ni kolegama u tzv. realnom sektoru. Na kraju, sve to završi na kostimima i parolama, prosvjedima koji postaje sve bješnji, a sve više gubi na artikulaciji i sve više dobivaju samo na gromoglasnosti', zaključuje Zuppa.

Bez obzira na sve, sindikati najavljuju aktivnosti koje se neće završiti nakon razlaza s prvosvibanjskog prosvjeda iz središta Zagreba i odlaska na 'maksimirski grah'. Prosvjedne aktivnosti, pa i štrajkovi (jedan od njih planiran je i za subotu, 18. svibnja – na dan predizborne šutnje) najavljeni su i tijekom proljeća, pa i početkom ljeta. Iako se govorka o generalnom štrajku, takvo što hrvatski zakoni ne omogućuju, sindikati tvrde kako imaju osmišljene aktivnosti kojima će nastojati 'promijeniti smjer' kojim vladajući vode društvo. Praznik rada još jedna im je od važnijih proba.