Premda vodstvo hrvatske zajednice u Srbiji na izradi tih podataka inzistira godinama, zbog sumnje na podzastupljenost Hrvata, Srbija još uvijek nema evidenciju o nacionalnom sastavu zaposlenih u državnim i tijelima javne uprave, prenose u četvrtak mediji na hrvatskome u Vojvodini
Visoka je podzastupljenost pripadnika hrvatske zajednice, napose kada su u pitanju segmenti javne uprave, recimo policija, sud ili carina“, izjavio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i ministar za ljudska i manjinska prava u srbijanskoj vladi Tomislav Žigmanov.
Pa njegovim riječima, pitanje adekvatne zastupljenosti nacionalnih manjina u javnom sektoru dio je i međunarodnih obveza koje je Srbija preuzela, a koje proistječu i iz dokumenata UN-a, kao i dokumenata Vijeća Europe.
vezane vijesti
„Kao država obvezni smo podnositi izvješća o njihovom provođenju. Brojne preporuke odnose se upravo na potrebu uspostave kvalitetnog rješenja ovog pitanja", kazao je Žigmanov, čije je ministarstvo u Beogradu organiziralo skup pod nazivom „Kako uspostaviti evidenciju o nacionalnoj pripadnosti uposlenih u tijelima javne vlasti?“.
Takav bi dokument mogao biti temelj za drugi korak, a to je provođenje politike zapošljavanja tj. primjene načela pozitivne diskriminacije, koji se primjenjuje u zemljama razvijene demokracije, ocjenjuje Žigmanov.
On je podsjetio da je po članku 77 Ustava Srbije pripadnicima nacionalnih manjina zajamčeno pravo sudjelovanja u upravljanju javnim poslovima te je uspostavljana obveza da se prilikom upošljavanja u tijelima javne vlasti vodi računa o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina prema nacionalnoj strukturi stanovništva.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić s tim u vezi je istaknula da je ta tema godinama važna točka hrvatsko-srpskoga dijaloga.
»Ovo je pitanje kojim se bavimo cijelo desetljeće tražeći modalitet kako na razini države prikupiti podatke o nacionalnoj pripadnosti državnih službenika i svaki puta sa sličnim zaključcima kako je to kompliciran, težak i osjetljiv postupak“, navela je ona.
U rješavanje tog pitanja moraju se, uz Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uključiti i ostali akteri, smatra Vojnić koja ističe da se „za početak primjer dobre prakse može prepisati od Hrvatske".
Po riječima vodstva hrvatske manjine, Hrvatska je svoje politike praćenja razmjerne uposlenosti dovela na iznimno visok nivo jer se statistički prati situacija uposlenosti nacionalnih manjina, a posebice srpske manjine.
U HNV-u ističu da ta zajednica koristi državna izvješća kako bi ukazala na stupanj porasta ili opadanja uposlenih Srba u javnim institucijama i upravi.
Podaci s posljednjeg popisa stanovnika u Srbiji pokazuju da se 39.107 građana izjasnilo Hrvatom. Postoji evidencija o njihovu stupnju obrazovanja, starosti, brojnosti po mjestima i gradovima, uporabi materinskog jezika, kao i druge demografske informacije. Međutim, baza podataka o nacionalnom sastavu uposlenih u tijelima javne uprave ne postoji.
