'Epidemiološka situacija je bolja, pritisak na zdravstveni sustav je sve manji. Želim vjerovati da je to rezultat odgovornosti građana, ali to pokazuje i puni smisao naših mjera. Ne smijemo napraviti ništa što bi ugrozilo ove pozitivne trendove, osobito ako se osvrnemo na zbivanja u okolnim zemljama, na taj tzv. treći val, na moguće posljedice druženja tijekom blagdana, a i s obzirom na specifičnu situaciju u Hrvatskoj, a to je zbivanje u Sisačko-moslavačkoj županiji', rekao je za HRT.

'Tamošnje okolnosti mogu pridonijeti širenju epidemije, moramo biti oprezni', poručio je.

Na pitanje koliko je zadovoljan cijepljenjem u Hrvatskoj, rekao je da je Vlada RH napravila sve što je bilo moguće da se osigura cjepivo.

'Interes je velik, traži se i cjepivo više. Građani su poklonili vjeru znanosti, struci, medicini. Moramo dosegnuti stupanj procijepljenosti više od 70%, i vjerujem da ćemo to postići. Popodne je, u dogovoru s EK, potvrđena nova dodatna količina cjepiva od 700.000 doza. Do 17 sati smo EK potvrdili odluku RH da pristupi i da bude pozitivno orijentirana prema toj ponudi', rekao je ministar.

'Tjedno dolazi 17.550 doza Pfizerova cjepiva, do kraja ožujka 264.000 doza. Sutra dolazi Modernino cjepivo, do kraja veljače ukupno 52.000 doza, dobre vijesti su i da je AstraZeneca napredovala u procesu te će EMA uskoro odobriti i to cjepivo 29. siječnja. Realno je moguće do kraja ožujka procijepiti milijun građana', istaknuo je.

Beroš je rekao da će se privatni zdravstveni djelatnici cijepiti potkraj siječnja, početkom veljače. Prioritet su kod cijepljenja, ponovio je, korisnici domova za starije, djelatnici sustava socijalne skrbi, medicinski djelatnici. U drugoj fazi cijepit će se stariji od 65 godina i kronični bolesnici, a mlađi od 65. potkraj veljače, početkom ožujka, što ovisi o dinamici dostave cjepiva.

Komentirao je situaciju u sisačkoj bolnici, rekavši da kada je riječ o statici, o tehničkim elementima, struka mora reći svoje.

'Inženjeri evaluiraju situaciju u sisačkoj bolnici. Kirurška zgrada je sigurna, prema mišljenju struke, za razliku od drugih zgrada', rekao je.

Koronavirus kriza košta iznimno puno, istaknuo je i naveo da je na testiranje, liječenje i bolovanja utrošeno je više od 1,132 milijardi kuna, na posebne lijekove 82 milijuna, na cjepiva 420 milijuna, ukupno 1,634 milijardi kuna.

'Bez sredstava koja su putem robnih rezervi išle na nabavu zaštitne opreme, preko 500 milijuna kuna, ugrubo više od 2 milijarde kuna, s tim da su od tih troškova izuzete prenamjene bolnica poput KB-a Dubrava', rekao je.