POČINJE IZBOR PAPE

Traži se jak duhovni vođa s karizmom 'Terminatora'

12.03.2013 u 07:42

Bionic
Reading

U 75. konklavu u povijesti Crkve (ovakav oblik izbora rimskog biskupa je ustanovljen 1274. na koncilu u Lyonu za pontifikata Grgura X) ulazi 115 kardinala s pravom glasa (mlađih od 80 godina na dan kada je Katolička crkva ostala bez pape) iz 51 zemlje, pa se traži suglasnost dvije trećine njih, dakle najmanje 77 kardinala koji to moraju postići tajnim glasovanjem. Sasvim sigurno se neće srušiti rekord iz 1503. kada je Julio II. izabran nakon svega 10 sati rada, ali ukoliko statistike s posljednjih izbora nešto znače, za nekoliko dana bismo trebali vidjeti bijeli dim iznad Sikstinske kapele, istovremeno pratiti zvonjavu zvona bazilike Svetoga Petra i nedugo nakon toga s njenog balkona čuti 'Habemus papam'

Naime, Ivana Pavla I. 1978. i Benedikta XVI. 2005. su kardinali izbornici izabrali već drugog dana zasjedanja, nakon četvrtog kruga glasovanja. Ivan Pavao II. Je izabran 1978. trećeg dana konklave i nakon osmog kruga glasovanja. Budući da se traži dvotrećinska većina i ukoliko najbrojniji talijanski kardinali (ima ih 28) ne uspiju nametnuti svojega kandidata, proces bi se mogao malo odužiti, ali ne previše, jer bi duga ili relativno duga konklava mogla sugerirati veliku podjelu u vrhu Crkve, a ionako se želi umanjiti opći dojam da ju je Benedikt XVI. ostavio u najvećoj krizi povjerenja i kriznoga menadžmenta koja se pamti u novijem vremenu.

Ponovimo koji su favoriti, iako to ne mora ništa značiti:

Europa: milanski nadbiskup Angelo Scola (71), bečki nadbiskup Christopher Schönborn (68), vatikanski ‘ministar kulture’ Gianfranco Ravasi (70) kojem je Benedikt XVI. povjerio korizmene duhovne vježbe za vatikansku kuriju i onda ga u javnom pismu jako nahvalio, što je shvaćeno kao Ratzingerov mig da se glasa za ovoga kardinala; Latinska Amerika: nadbiskup São Paula Odilo Peter Scherer (63), argentinski prefekt za istočne crkve Leonardo Sandri (69) kojeg dobro pamtimo jer je najavio smrt Ivana Pavla II. i bio mu glasnogovornik kada je oslabljenom papi bilo već i jako teško govoriti te prefekt za ustanove posvećenog života i bivši nadbiskup Brazilije João Braz de Aviz (65) koji je vrlo jak kandidat; Sjeverna Amerika: nadbiskup Timothy Michael Dolan (63) i nadbiskup Quebeca Marc Ouellet (68); Afrika: predsjednik papinskoga Vijeća za pravdu i mir Peter Kodwo Appiah Turkson (64) iz Gane; Azija: nadbiskup Manile Luis Antonio Tagle (56), najmlađi među kardinalima u konklavi.

A sada se usredotočimo na sam početak konklave. Nakon što se jučer popodne na šutnju obavezalo oko 90 članova pomoćnoga osoblja koji također ulaze u konklavu (ali nisu prisutni u Sikstinskoj kapeli dok se glasuje), među njima i tajnik Kardinalskoga zbora, koji nije kardinal, potom ravnatelj obreda i obrednici, te redovnice i redovnici zaduženi za sakristiju konklave, te ispovjednici, liječnici i bolničari, osoblje zaduženo za kuhinju i čišćenje Doma Svete Marte, tehničari, vozači, osobe iz Vatikanskog oružništva i Švicarske garde zadužene za nadzorništvo, današnji će dan biti obilježen svečanom misom 'Pro eligendo Romano Pontifice' (za izbor rimskog prvosvećenika) koju u 10 sati u bazilici Svetoga Petra predvodi dekan kardinalskog zbora Angelo Sodano (koji zbog starosti nije izbornik) u koncelebraciji sa svim prisutnim kardinalima, dakle i onima starijima od 80 godina.

Nakon mise i ručka, iza 16 sati, 115 kardinala elektora će se u svečanoj procesiji, u kojoj će se pjevati Litanije svih svetih, zaputiti prema Sikstinskoj kapeli. Po ulasku u Sikstinsku kapelu otpjevat će se duhovska posljednica 'Dođi Duše Presveti', a zatim će 115 kardinala elektora izreći prisegu prema obrascu konstitucije 'Universi Dominici gregis'. Nakon što to učini i posljednji kardinal, kardinal Prosper Grech će pročitati drugu od dviju meditacija 'o veoma teškoj zadaći koja se stavlja pred njih i potrebi da djeluju prema ispravnoj nakani za dobro opće Crkve'. Riječ je o jednoj od dviju meditacija predviđenih spomenutom apostolskom konstitucijom Ivana Pavla II. Prvu je održao na početku općih kongregacija Kardinalskog zbora propovjednik Papinskog doma fra o. Raniero Cantalamessa. Zatim će ravnatelj Papinskih liturgijskih slavlja, mons. Guido Marini, zapovjediti: 'Extra omnes!' (svi van), i svi koji ne pripadaju zboru kardinala kojima je povjeren izbor novog pape morat će napustiti Sikstinu, što bi trebalo biti oko 17 sati.

Slijedi prvi krug glasovanja (danas se glasuje samo jednom) i oko 19 sati puštanje prvog dima, po svemu sudeći crnog, jer je teško vjerovati da će već na početku biti postignuta dvostruka većina. Od srijede nadalje glasa se dva puta prijepodne i dva puta poslijepodne, dok se glasački listovi pale u podne i u 19 sati. Ukoliko papa bude izabran u međuglasovanju, dim se pušta odmah i to bi svakako trebao biti bijeli. Da ne bude sumnje, istoga časa se oglašavaju zvona na pročelju bazilike Svetoga Petra.

U Sikstinsku kapelu će moći ući i nekoliko ovlaštenih osoba s posebnom ulaznicom, među kojima pripadnici Papinske švicarske garde, medicinsko osoblje, fotografi, novinari Radio Vatikana i Vatikanskog televizijskog centra. Svi oni izlaze nakon uzvika 'extra omnes'. Nakon predviđenih obreda i polaganja prisege uslijedit će prvo glasovanje. U 19.15 sati bit će molitva Večernje u Sistinskoj kapeli, a potom će se kardinali vratiti u izolaciju u Dom Svete Marte.

Raspored sljedećih dana bit će sljedeći: od 6.30 do 7.30 doručak, zatim odlazak u Cappella Paolina Apostolske palače u 7.45 sati, potom od 8.15 sati misa. Slijedi u 9.30 molitva Srednjeg časa i dva glasovanja. U 12.30 se kardinali vraćaju u hotel, a u 13 je predviđen objed. U 16 sati se ponovno vraćaju u Sikstinsku kapelu, a predviđa se da će glasanje početi oko 16.50. Večernjom molitvom u 19.15 u Sikstinskoj kapeli završava popodnevno glasanje, potom se kardinali vraćaju u Dom Svete Marte gdje je u 20 predviđena večera. Tako će biti u sve dane konklava.

Što se tiče raspoznavajućeg znaka, odnosno crnog ili bijelog dima iz dimnjaka na Sikstinskoj kapeli, glasnogovornik Svete Stolice o. Federico Lombardi je rekao da će se glasački listići spaljivati nakon jutarnjih i popodnevnih glasvoanja, dakle oko 12 odnosno 19 sati. Ako se pak dogodi da papa bude izabran u prvom jutarnjem ili prvom popodnevnom glasanju, onda će iz dimnjaka izići bijeli dim između 10.30 i 11 sati, odnosno između 17.30 i 18 sati. Papa Ratzinger je bio izabran u prvom popodnevnom glasanju, dim se dakle pojavio poslije 17 sati.

O. Lombardi je kazao da će u konklavama dekan Kardinalskog zbora i predsjednik skupštine biti kardinal Giovanni Battista Re. On će se kad se postigne dvotrećinska većina izabraniku obratiti upitom: 'Prihvaćaš li kanonski izbor za vrhovnog svećenika?', a zatim će ga pitati kako želi biti nazvan. Novi papa tada se oblači, ostaje sam nekoliko trenutaka u molitvi pred Presvetim Otajstvom, vraća se u Sikstinu, gdje mu prilaze svi kardinali koji će mu ponaosob iskazati vjernost i onda izlazi na balkon Svetoga Petra predvođen kardinalom iz reda đakona, francuskim kardinalom Jean-Louisom Tauranom. Novi papa će s balkona uputiti blagoslov 'Gradu i svijetu' (Urbi et Orbi) kao što čini na Božić i Uskrs i, po svemu sudeći, izreći svoju prvu poruku, prve misli. Misa inauguracije novog pape može se održati bilo koji dan, odnosno ne mora se čekati nedjelja.

Inače, javljeno je da je poništen Ribarov (papin) prsten (križanjem ugravirane slike), dva suha pečata i matrica za pečat od olova za papinske dokumente. Ribarov prsten novog pape bit će identičan onom prethodnog pape što se tiče slike ribara, ali će na njemu biti ugravirano ime novoga poglavara Katoličke crkve, za kojeg su u šali novinari The New York Timesa rekli da bi, imajući u vidu stanje Crkve i sve nagomilane probleme i skandale, trebao biti ne samo jak duhovni vođa, već i čovjek iznimnih sposobnosti, pa se slikovito nazvati John Rambo I. Odnosno koji bi, ako se uzme u obzir stanje kurije u Vatikanu, trebao biti i neka vrsta Terminatora.