Ivan Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar, kaže za tportal da ne bi bilo nikakva razloga za to da se učenici u osnovnim i srednjim školama upoznaju s vrijednostima ne samo jedne nego svih religija. Zato bi bilo potrebno uz vjeronauk, ako već mora postojati, da bude isto tako jedan izborni kolegij, kolegij religijske kulture.

'Naime, ako imamo konfesionalni vjeronauk kao što je kod nas, onda je on obvezan za pripadnike onih koji pohađaju tu nastavu, a s druge strane on se, iako nije obvezni predmet nego izborni, postavlja kao da je obvezni i time se postiže to da se djeca ne diskriminiraju, ali razdvajaju te oni koji ne pohađaju vjeronauk doživljavaju određenu stigmu', ocjenjuje Markešić. Po sudu ovoga sociologa religije, bilo bi najbolje kada bi se vjeronauk odvijao u prostorijama vjerskih zajednica, a da se umjesto njega u osnovne i srednje škole uvede religijska kultura.

Predmet društvenih trvenja

'To znači da se uvede nastava u kojoj će biti kvalificirani nastavnici koji neće biti religijski indoktrinirani i koji će nastupati prema svim religijama kako jednakovrijednima i predavati da sve religije daju smisao života. Mnogi se nakon 25 godina vjeronauka u školama pitaju dokle smo došli takvim uključenjem vjere u obrazovanje. Nerijetko je vjeronauk bio, i još jest, predmetom društvenih trvenja. Postavlja se pitanje kakav je efekt ostavio na društvo nakon četvrt stoljeća u školskom sustavu. Markešić smatra da se do sada pokazalo da nema pozitivnih efekata na društvo jer su zatvori puni, kriminala je mnogo kao i nepotizma, sve je više političke netrpeljivosti i netolerancije.

'Kao sociolog religije ne mogu biti protiv religije i vjeronauka ako on kao takav omogućuje ljudima da mogu nositi svoj život i da mogu druge prihvaćati kao takve. Međutim, Hrvatska je jedna netolerantna sredina u kojoj pripadanje jednoj znači isključivanje druge mogućnosti', ocjenjuje sociolog religije Markešić.

'U školi izučavati jedan širi pregled vjere'

Hrvoje Jukić, odvjetnik i aktivist Udruge za ravnopravnost roditeljstva, djelomično se slaže s Markešićem.

'Smatram da je vjeronauk u školama kao izučavanje filozofije koristan jer se daje širi aspekt obrazovanja. Ne vidim ništa loše da postoji u školskom sustavu, naravno, kao mogućnost izbora, kao izborni predmet. U tom smislu nije loš, dapače', kaže nam odvjetnik i aktivist Udruge za ravnopravnost roditeljstva. S druge strane Jukić kaže da bi u vjerskoj komponenti možda trebao ostati u crkvi, a da se u školi izučava jedan širi pregled vjere, na samo katoličke, i tako omogući šira naobrazba.

'Da se ne svedemo na to da se na neki način favorizira jedna u odnosu na druge velike vjere koje su prisutne u Hrvatskoj, kao što je recimo islam. Svi bismo mi trebali imati osnove znanja i o drugim vjerama kako ne bismo imali predrasude', mišljenja je Jukić koji napominje da vjeronauk nije samo ideologija vjere nego daje i filozofski aspekt na svijet.

Građanska ili klerikalna država?

Don Ivan Grubišić, umirovljenik svećenik, znanstvenik i bivši saborski zastupnik, kaže za tportal da je sazrelo vrijeme da se problem vjeronauka riješi i konačno odluči je li Hrvatska građanska ili klerikalna država. Umirovljeni svećenik smatra da bi bilo najbolje da građani na referendumu odrede žele li vjeronauk u školama. Naglasio je da je protiv vjeronauka u školama jer su škole građanske i poručuje da je vjeronauku mjesto u crkvama.

'Pitanje vjeronauka temeljeno je pitanje, a o tome Božo Petrov, čelnik Mosta i Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a ne govore ništa', kazao nam je don Grubišić. Po njegovu mišljenju, u Hrvatskoj vlada moda i odjednom su svi postali vjernici. Međutim, objašnjava da svatko mora posvijestiti vjeru, upitati se što mu vjera znači u svakodnevnom životu i što je za njega vjera. 'Tko ne posvijesti vjeru, ravan je talibanu', oštar je don Grubišić. Umirovljeni svećenik smatra da ovako više ne ide i da se nalazimo u nekom Tuđmanovu svijetu (prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, op. a.) i načinu razmišljanja koji nas nikamo ne vodi doli samo do sukoba na ljevici i desnici. 'Što se time postiglo? Postiglo se to da su marginalizirani oni koji su bili protiv toga', zaključio je.