Nedavni poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog muškarcima u Rusiji bio je nedvosmislen: „Oduprite se kriminalnoj mobilizaciji. Bježite!" I stvarno, stotine tisuća vojno sposobnih Rusa je na proglašenje djelomične mobilizacije reagiralo bijegom u susjedne zemlje, u koje mogu ući bez vize. Satelitske snimke pokazuju kilometarske kolone automobila na granicama s Gruzijom, Kazahstanom, Finskom i Mongolijom. Malobrojni međunarodni letovi iz Rusije prošli tjedan su rasprodani za samo nekoliko sati.

Zatvaranje granica za dezertere

Vlade Kazahstana i Gruzije u utorak su poručile da su svi Rusi koji bježe od mobilizacije dobrodošli. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev objasnio je da mnogi ljudi ne vide drugi izlaz u ovoj situaciji: „Moramo se pobrinuti za njihovu sigurnost. To je političko i humanitarno pitanje." Ta izjava pokazuje da se kazahstanska vlada sve više protivi ruskom ratu u Ukrajini i mobilizaciji. Ona također odbija izručiti dezertere Rusiji, piše Deutsche Welle.

S druge strane, Turska izgleda želi onemogućiti dolazak Rusa. Zrakoplovna kompanija Turkish Airlines obustavila je sve linije prema Bjelorusiji i raznim destinacijama u Rusiji. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Turska je bila među malobrojnim zemljama koje su još imale direktne letove iz Rusije. Za one koji žele napustiti Rusiju sada se mogućnosti još više se smanjuju. Ali vojno sposobni muškarci bježe kako znaju i umiju. Proteklih dana je u blizini graničnih prijelaza sa susjednim zemljama pronađeno na stotine bicikala.

Baltičke zemlje su u međuvremenu skoro potpuno zatvorile svoje granice s Rusijom. Još od sredine rujna ne dozvoljavaju ulazak ruskim turistima. Ministar vanjskih poslova Letonije Edgar Rinkeviès rekao je da je to zbog zabrinutosti za sigurnost. Ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis je bio oštar: „Litva neće dati azil onima koji bježe od svoje odgovornosti. Rusi trebaju ostati i boriti se. Protiv Putina." Premijerka Estonije Kaja Kalla na Twitteru je napisala: „Ne dajemo azil ruskim muškarcima koji bježe iz svoje zemlje. Oni se trebaju boriti protiv rata."

Skeptičan je i belgijski premijer Alexander Croo: „Ne može biti namjera Europe da kaže ´da´ svim Rusima koji izbjegavaju vojsku i koji se ne slažu s režimom u Rusiji."

Prema podacima europske agencije za zaštitu granica Frontex, prošli tjedan je u EU stiglo 66.000 ruskih državljana, od toga 30.000 samo u Finsku. To je 30 posto više nego tjedan dana ranije. Ima izvještaja i o ljudima koji bježe iz ukrajinskih područja koje je okupirala Rusija, navodi Frontex.

Finska granična policija je u međuvremenu predložila da se na dijelovima granice s Rusijom postavi ograda. No to bi bilo rješenje za neku daljnju budućnost. U Finsku legalno još mogu ući samo oni koji imaju putovnicu i u njemu šengensku vizu, iako vlasti priznaju da razmatraju zahtjeve ruskih izbjeglica za dodjelu azila.

EU traži zajedničku liniju

Prošlog ponedjeljka o toj temi su razgovarali veleposlanici zemalja EU-a. Jedan od prijedloga je bio da se ruskim dezerterima, barem privremeno, ponudi zaštita. Europska komisija je u utorak u Bruxellesu priopćila da je u kontaktu sa zemljama-članicama i da se traže rješenja.

Pravni okvir za davanje azila je jasan: „Kada je riječ o ljudima koji dolaze u EU i traže međunarodnu zaštitu, to mora biti zajamčeno", rekao je glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer. I naglasio da bi članice EU-a morale odlučivati o svakom zahtjevu pojedinačno, ali „uzimajući u obzir geopolitičku situaciju i zabrinutost za sigurnost". Ali države članice su iz toga izvukle vrlo različite zaključke. Europska komisija namjerava uskoro predstaviti odgovarajuće smjernice.

Njemačka želi dati azil dezerterima

Njemačka vlada načelno potvrđuje pravo na azil za dezertere koji bježe iz Rusije. „Svatko tko se hrabro suprotstavi režimu predsjednika Vladimira Putina i time sebe dovede u opasnost, može podnijeti zahtjev za azil u Njemačkoj zbog političkog progona", objasnila je prošlog vikenda ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser u intervjuu za list Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung.

Problem je što prema važećim pravilima tražitelj azila zahtjev mora podnijeti u prvoj članici EU-a u koju uđe, a to su ili susjedne zemlje ili zemlje do kojih se dolazi zrakoplovom, jer od početka rata više nema direktnih letova iz Rusije za europske gradove. Za Ruse je zato gotovo nemoguće podnijeti zahtjev za azil u Njemačkoj.

Teška pravna situacija

A tu su još i pravna pitanja: ako jednom dezerteru prijeti zatvor, je li onda riječ o progonu u smislu Zakona o azilu? U priručniku UN-a za izbjeglice stoji da „strah od kaznenog progona i kažnjavanja za dezerterstvo ili odbijanje služenja vojnog roka sam po sebi ne predstavlja opravdan strah od progona u smislu Konvencije o izbjeglicama", objašnjava britanski stručnjak za migracije Colin Yeo na internetskoj stranici Free Movement.

Ali ako ruski vojni obveznici vjerodostojno dokažu da bi bili prisiljeni na činjenje ratnih zločina u Ukrajini, onda bi imali pravo na zaštitu prema Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama, dodaje Yeo.