'Zakon ne odgovara vremenu u kojem je donesen', kazala je potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič. Iako je Zakon amandmanima naknadno liberaliziran, HSLS od Vlade i Sabora traži izmjenu točaka oko kojih se vode najžučnije rasprave, a to su zamrzavanje zametaka i oplodnja svih jajnih stanica u jednom postupku, a ne samo tri, koliko ih Zakon trenutno dopušta.

Iako su posljednji podaci iz bolnice Sv. Duh pokazali da se uspješnost postupaka umjetne oplodnje smanjila za trećinu, HSLS i okupljeni stručnjaci složili su se da je prerano za takve procjene, s obzirom na to da je Zakon donesen tek krajem prošle godine.

Ministar Darko Milinović dobio je rok od šest mjeseci, tj. do 1. svibnja, da javnost izvijesti o uspješnosti provođenja ovog kontroverznog Zakona. 'Ako se tada trend pokaže negativnim, onda od Sabora tražimo navedene izmjene Zakona', ističe predsjednik liberala Darinko Kosor. Iako su se HSLS-ovci gotovo mesijanski primili Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, nije im palo na pamet zbog njegova donošenja napustiti vladajuću koaliciju. Kosor kaže da ovakvim okruglim stolom žele biti konstruktivni dio koalicije i pomoći društvenim reformama.

Na okruglom stolu, kojem je zapravo cilj bio istaknuti nedostatke Zakona, riječ su vodili oni koji mu ne vide mnogo zamjerki. 'Najbitnija je činjenica da je zakon uopće donesen. To dosada nitko nije imao volje napraviti', istaknuo je prof. dr. Velimir Šimunić predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju

Kazao je da smrzavanje jajnih stanica nije eksperiment nego budućnost, s obzirom da je svjetski trend smanjivanje broja zamrznutih zametaka. Ističe da postoji velik problem s neiskorištenim smrznutim zamecima, kojih je u Hrvatskoj 11 tisuća. 'Trgovci zamecima dolaze i u Hrvatsku kako bi suvišne smrznute zametke prodali tvrtkama koje izvode pokuse na njima', naglasio je Šimunić.

Glavni problem u Hrvatskoj je nedovoljna edukacija i potplaćenost stručnjaka te zastarjela tehnika. Naglasio je da podaci sa Sv. Duha, izneseni u medijima, nisu mjerodavni, jer u toj bolnici uopće ne postoji mogućnost zamrzavanja. Istaknuo je i da je od donošenja Zakona u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj u listopadu i studenome 2009. zabilježeno 15 posto više uspješno izvedenih umjetnih oplodnji nego u istom periodu 2008. godine.

Zakon je branio i državni tajnik za zdravstvo Ante-Zvonimir Golem. Rekao je da je Zakon donio velik napredak. 'Riješio je sive zone, podignuo sigurnost pacijentica i potaknuo ulaganja u ovaj sektor, u koji je od svih medicinskih grana godinama najmanje ulagano', naglasio je Golem.

Akademik Veljko Vlaisavljević, profesor na Medicinskom fakultetu u Ljubljani te član Upravnog odbora Europskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju, istaknuo je da 15 posto stanovništva Europe boluje od neplodnosti.

On za razliku od Šimunića zamrzavanje jajnih stanica smatra nedovoljno provjerenom metodom, koja nije sigurna kao zamrzavanje zametaka. Istaknuo je da je od presudne važnosti kontrola i uvođenje centralnog registra onih koji ulaze u proces umjetne oplodnje.

U udruzi Roda u prvom redu zalažu se za oplodnju svih jajnih stanica, ne samo tri. 'Jedina zemlja koja je imala sličan zakon, koji je dopuštao oplodnju samo tri jajne stanice, jest Italija, no njihov ustavni sud je ukinuo taj zakon', izjavila je Karmen Rivoseki Simić iz udruge Roda.