U četvrtak se obilježava tri godine od inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a u ponedjeljak 19. veljače, od formalnog zasjedanja u fotelju na Pantovčaku. Povodom toga, tportal je napravio pregled dosadašnjeg dijela mandata predsjednice koji je od prvog dana obilježen sukobima s premijerima te čestim gafovima i aferama oko kojih se dizala velika strka
Među obećanjima iz vremena njene predizborne kampanje najviše je u sjećanju građana ostala najava oštrog rezanja troškova i selidbe Ureda predsjednice na neku jeftiniju lokaciju, no to se nije dogodilo. Nakon dvogodišnjeg analiziranja, tijekom kojeg je osnovano i posebno povjerenstvo, zaključeno je da u Hrvatskoj ne postoji lokacija koja bi sa svih aspekata udovoljila potrebama i zahtjevima funkcije hrvatske predsjednice.
Zato je u zamjenu za trajno izmještanje s Pantovčaka predsjednica građanima ponudila instant rješenje - privremeno seljenje Ureda po zemlji.
U tri godine mandata 13 puta je privremeno selila Ured diljem zemlje, zadnji put u siječnju u Krapinsko-zagorsku županiju. Kritičari joj se izruguju da predvodi putujući cirkus, no agilna predsjednica ne da se smesti i cilj joj je tijekom punog mandata obići cijelu zemlju. Ideja cijele te operacije je biti u neposrednom kontaktu sa stanovništvom i želja da se upozna na licu mjesta s problemima s kojima se bore. Ipak, zbog nedostatka konkretnih ovlasti predsjednice RH rješavanje problema uglavnom je simboličnog karaktera i svodi se na pozive Vladi da djeluje.
Sukob s Tihomirom Oreškovićem oko smjene šefa tajne službe
Upravo vezano uz Vladu predsjednica se našla u jednoj od glavnih dilema svoga mandata. U predsjedničkoj kampanji snažno je kritizirala svog prethodnika Ivu Josipovića i njegovu benevolentnost prema tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću. Tvrdila je da će, kada ona dođe na vlast, znati udariti 'šakom o stol' predsjedniku Vlade i da se neće libiti pozvati na odgovornost ni ministre. Međutim to više nije bilo tako jednostavno kada se u Banske dvore uselio (bivši) stranački kolega, HDZ-ov premijer Andrej Plenković, kao što je to bilo sa Zoranom Milanovićem ili s Tihomirom Oreškovićem, s kojim se sukobila oko kontrole nad tajnim službama, što se pretvorilo u jednu od najvećih afera njezina mandata. Odmah uz onu kada je zbog spornih pomilovanja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović raspustila Komisiju za pomilovanja, a njezin savjetnik Vladimir Šeks bio primoran podnijeti ostavku i otići s Pantovčaka.
Do sukoba s Oreškovićem došlo je jer je predsjednica bez njegova znanja smijenila ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragana Lozančića. Jutarnji je list u siječnju 2016. pisao da je Lozančić stao na žulj predsjednici jer je tijekom nadzora telefonskih linija Zdravka Mamića slušan i njegov razgovor s predsjednicom, a ona o tome nije bila obaviještena.
Kako bilo, izjava o lupanju šakom o stol urezala se u pamćenje birača pa kako je mandat odmicao, a u ponedjeljak će prevaliti tri godine, predsjednica je počela blago kritizirati i Vladu Andreja Plenkovića.
>>> Zavadi, pa vladaj: U sukobu Plenkovića i Grabar Kitarović najviše je profitirao - Vučić
Prošlog ljeta je na odgovornost pozvala potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića zbog loše reakcije službi tijekom velikog požara nadomak Splita. Krstičević je zbog toga dao ostavku, a predsjednica se brzo povukla i sukob je izglađen, ali predsjednica je ubrzo nastavila s kritikama.
Uvijena prijetnja šefa HDZ-a Plenkovića
Posljednja u nizu došla je u siječnju iz privremenog Ureda predsjednice u Krapini. Grabar Kitarović tada je kazala da se u posljednje vrijeme često u javnosti ističu sve bolji makroekonomski pokazatelji, uključujući sve bolje stanje državnog proračuna, što ohrabruje i treba pozdraviti, ali je naglasila da to moraju osjetiti i građani na svojim bankovnim računima.
Takve kritike, naravno, ne sjedaju najbolje premijeru Plenkoviću pa je u jesen prošle godine uvijeno zaprijetio da je HDZ možda neće podržati na idućim izborima.
Prema mišljenju analitičara, Plenković opstruira njezine aktivnosti, posebno vanjskopolitičke, u kojima uz nadzor tajnih službi i obranu, jedino ima konkretne ovlasti.
Predsjednica je svoju ulogu na polju vanjske politike shvatila vrlo ozbiljno. Zapravo pokušava ovladati sektorom potpuno samostalno i bez dogovora s Vladom, pa je to vjerojatno još jedan od razloga neslaganja s Plenkovićem.
>>> Kiseli osmijesi, nervozna Grabar Kitarović i smrknuti Vučić: U frižideru je bilo toplije...
Sjetimo se da je u vrijeme dok je padala vlada Tihomira Oreškovića predsjednica organizirala sastanak s tadašnjim srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem na mostu između Erduta i Bogojeva, a prilikom pripreme u potpunosti je zaobišla hrvatskog premijera te u delegaciji nije bilo mjesta ni za tadašnjeg ministra vanjskih poslova Miru Kovača. Sam sastanak je bio neuobičajen s aspekta da su ga dogovorili predsjednik i premijer dviju zemalja koji si ne odgovaraju po diplomatskom rangu. Predsjednica se tada pokušala i ugurati da ponekad predstavlja zemlju na sastancima Europskog vijeća u Bruxellesu, a izbila je svađa s Plenkovićem i oko toga tko će putovati na Glavnu skupštinu Ujedinjenih naroda u New York u rujnu prošle godine.
Kontroverzni put u SAD početkom 2017.
Kontroverzno je bilo i njezino putovanje u SAD početkom 2017. godine, koje se pamti po javljanju za HRT ispred ograde Bijele kuće u Washingtonu. Predsjednica se zaputila u SAD uspostaviti kontakte bez ikakve pripreme nakon što je hrvatsku diplomaciju uhvatila panika poslije neočekivane pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u najmoćnijoj zemlji na svijetu.
>>> Predsjednica se konačno oglasila o tajnovitom putovanju
Do dan danas je ostalo nejasno zašto je išla i s kim se sastala i je li se radilo o privatnom ili službenom posjetu SAD-u. Priča je u potpunosti postala bizarna nakon što je dugo nakon njezina povratka u Hrvatsku u dvama dnevnim novinama simultano izašla kompletna diplomatska depeša hrvatskog veleposlanstva u SAD-u s detaljima posjeta. Pokrenuta je istraga o curenju informacija, a uključene su i sigurnosne službe, no bez ikakvog epiloga.
Do predsjednika Trumpa hrvatska predsjednica je došla u Varšavi u srpnju prošle godine, kada je kao počasni gost došao na sastanak Inicijative tri mora koji je organizirala s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom. Upravo spomenuta inicijativa glavni je projekt mandata hrvatske predsjednice. Inicijativom nastoji promijeniti smjer hrvatske politike, prema njezinu mišljenju previše orijentirane na regiju i Balkan.
Inicijativu tri mora provodi za račun američke politike?
Kritičari koji predsjednicu vide kao američkog čovjeka zamjeraju joj to da za Washington provodi projekt stvaranja sanitarnog kordona prema Moskvi. Projekt kao protivan europskom jedinstvu vide i u Berlinu i Bruxellesu, na koji je svojom politikom naslonjen premijer Plenković.
Predsjednica je i kod Vladimira Putina u Rusiju išla bez ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić u delegaciji, a i posljednji posjet Aleksandra Vučića otvoreno je kritiziran iz Vlade. U javnosti su namjerno pokušavali stvoriti dojam da ne žele taj posjet i da ga je isforsirala predsjednica. Iako je na rukavu imala izvezenu riječ 'hrabrost' na glagoljici, tek ćemo vidjeti hoće li joj se isplatiti taj potez.
Osobito jer se zamjerila braniteljskim i stradalničkim skupinama koje su prosvjedovale protiv Vučića, nazvavši ih marginalcima. Šef HVIDR-e i zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru Josip Đakić zaprijetio joj je da će razmisliti hoće li je i dalje podržavati. Upravo braniteljske skupine odigrale su značajnu ulogu u rušenju njezina prethodnika na Pantovčaku Ive Josipovića, omogućivši joj tijesnu pobjedu, a ona im je u znak zahvalnosti u euforiji pobjede još u izbornoj noći otrčala zahvaliti u šator u Savskoj ulici, u kojoj je bilo sjedište braniteljske pobune protiv, kako su oni tada poručivali, nenarodne SDP-ove vlasti.
Kao ikona desnice na inauguraciju koja je uslijedila pozvala je Tomislava Merčepa, kojem se tada sudilo za ratne zločine, a kasnije je i osuđen, te kontroverznog TV voditelja Velimira Bujanca, osuđenog za plaćanje prostitutki kokainom, što je izazvalo zgražanje javnosti. Sada taj isti Bujanec nakon posjeta Vučića Hrvatskoj okreće leđa predsjednici te dovodi goste u emisiju koji se pitaju jesu li pogriješili kada su je podržavali.
Početak njenog mandata također je ostao zapamćen po tome što je s Pantovčaka uklonila Titovu bistu. Predsjednica je tijekom ove tri godine nanizala i sijaset gafova.
Čokoladna afera i izrezivanje supruga s fotografije
Već legendarna je takozvana čokoladna afera, kada se ispričavala zato što je djeci u Dubrovniku na Dan branitelja grada podijelila srpske čokoladice ili kada je u službenoj objavi o posjetu britanskoj kraljici s fotografije izrezala svog supruga Jakova Kitarovića. Javnost je zabavljala i kada je pozirala sa svojim kartonskim likom, kada je izašla pozornicu HNK nakon premijere 'Labuđeg jezera' te kada je poslala velikog medu preko svog savjetnika Tomislava Madžara Milanu Bandiću u bolnicu.
Također je izazvala veliko nezadovoljstvo zbog selektivnog biranja novinara koji će pratiti konferenciju za medije povodom druge godišnjice mandata, a kritizirana je i zbog sukoba s predsjednicom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalijom Orešković.
>>> Majke Srebrenice oprostile Grabar-Kitarović: Ona je i dalje kraljica Balkana!
Domaći mediji su detaljno analizirali njezin nametljiv nastup i poglede koje je upućivala američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, dok su oni bosanskohercegovački na nož dočekali njezine izjave kojima je upozoravala na opasnost od islamskog terorizma što je savio gnijezdo u toj zemlji. Zbog toga je zaratila pismima s Majkama Srebrenice koje su joj oduzele titulu 'kraljice Balkana', kako su joj tepale nakon što je odala počast žrtvama genocida. Sukob je izglađen poslije nedavnog posjeta predsjednice BiH.
Bez obzira na sve, predsjednica dobro kotira i najpopularnija je političarka u zemlji. Neki analitičari smatraju da je već ušla u kampanju za drugi mandat. Doduše, daleko je od postotaka koje je imao Ivo Josipović dok je sjedio na Pantovčaku, ali on je na kraju ipak izgubio, pa nije najbolje mjerilo za to.