Naime, u dramatičnom priopćenju koje su iz SDA-e odaslali u srijedu, a koje su popratila kasnija objašnjenja medijima Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda i visokog dužnosnika SDA-e, navodi se kako je neprihvatljivo to da se dio zemlje zove po jednom od naroda te da je riječ o očitoj diskriminaciji.

Tako su upozorili i na to da je dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta Republike Srpske pokazala da je dosadašnji naziv entiteta intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja drugih dvaju konstitutivnih naroda – Bošnjaka i Hrvata.

'Vezivanje imena bilo čega u multietničkoj zajednici kakva je BiH uz samo jedan narod, po načelu etničke privilegiranosti, protivno je Ustavu Bosne i Hercegovine i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, koja je nadređena Ustavu BiH', obrazložili su iz SDA-e svoju inicijativu.

Ključni odnosi u Sarajevu

No moglo bi na kraju ispasti da su se u SDA-i tek poigrali osjećajima brojnih građana BiH koji još vidaju rane što su posljedica rata koji je razorio tu zemlju početkom devedesetih godina, a koji su možda ozbiljno pomislili da bi moglo doći do ukidanja naziva Republika Srpska i da su cijelu priču pokrenuli kako bi je iskoristili za dnevnopolitička potkusurivanja. Izetbegović je već dan kasnije, u četvrtak, kazao da je SDA spremna odustati od zahtjeva za promjenom imena Republike Srpske ako Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika promijeni ponašanje prema državi BiH. Dodiku je dao rok od šest mjeseci da se promijeni.

Pozadina toga zapravo se krije u političkim odnosima u Sarajevu, a ne tamošnjih stranaka prema Banjoj Luci. Naime, tri mjeseca nakon općih izbora u BiH formiranje vlasti ide iznimno sporo. SDA je suočena s najozbiljnijim političkim izazovom u novijoj povijesti jer je koalicija stranaka nastoji izbaciti iz igre iz većine županija s bošnjačkom većinom u Federaciji BiH, a moguće je kasnije i iz vlade toga entiteta.

Naime, veći dio stranaka koje sjedište imaju u Sarajevu i pretežno ih podupiru bošnjački birači formirao je dva bloka: jedan građanski, lijevo-liberalni, koji čine SDP, Naša stranka i Demokratska fronta, a drugi centristički, koji predstavljaju uglavnom otpadnici iz SDA-e koji su potom formirali vlastite stranke. Ta dva bloka nastoje formirati vlast svuda gdje je to moguće bez SDA-e.

Najveći problem za SDA ideja je koju promiču takozvane građanske stranke, one koje se bore protiv etničkih podjela i za jednakost svih građana u BiH kroz politički koncept suprotstavljen nacionalnom etničkom konceptu i strankama koje tako upravljaju zemljom od rata. Kad se većina političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu tako grupira na jednoj strani i pregovara o formiranju vlasti, onda na drugoj strani SDA, iako je osvojila najviše glasova, ostaje strpana u isti koš sa SNSD-om Milorada Dodika i HDZ-om BiH Dragana Čovića, dvojcem za koji u Sarajevu tvrde za radi na komadanju zemlje te ih se smatra korumpiranim nacionalističkim političarima.

Bar još jedan bošnjački partner

Zbog toga, iako bi lako zajednički mogli formirati vlast na državnoj razini, SDA oklijeva ući u tu koaliciju jer bi ispalo da rade s onima koji ne žele dobro BiH. Iako ih žele gurnuti u taj koš, SDA se očajnički opire i pokušava u vlast na nacionalnoj razini ugurati još barem jednog partnera s bošnjačkog dijela političke scene kako bi kritičarima izbili taj argument iz ruku. U slučaju da sami formiraju vlast sa SNSD-om i HDZ-om, u bošnjačkom dijelu javnosti bili bi istjerani na čistac i prokazani kao protivnici interesa BiH.

Zato je na pitanje o drugim strankama i njihovim stavovima u vezi s ovom inicijativom Izetbegović u četvrtak kazao da se nije konzultirao s drugim vođama, a da je na njima da se opredijele. Jer teško bi itko u Sarajevu bio protiv ukidanja Republike Srpske, a oni bi kasnije imali argument da opravdaju koaliciju s Dodikom.