'Covid potvrde stavljaju se u prvi plan, i to uglavnom ima smisla: imalo je u zdravstvenom i socijalnom sustavu kao zaštita starijih i najugroženijih, a imat će i u javnim službama. Njihova druga svrha jest reduciranje okupljanja i kretanja i u tom smislu one se mogu koristiti u najrazličitijim segmentima života, pa i u kafićima ili restoranima. Treća svrha, kao poticaj građanima na cijepljenje, u ovom trenutku nema previše smisla', smatra Trobonjača, pa potom argumentira ovaj stav:

'Ne zato što cijepljenje nije važno, dapače, nego zato što epidemiju treba usporiti što prije - a trebat će proći mjesec ili dva dana da se kod danas cijepljenih ljudi razvije puni imunitet. U ovom trenutku, dakle, to je manje važno. No treba razumjeti državu koja 'svoje' zaposlenike želi snažno potaknuti na cijepljenje: ona daje posao i plaću, želi usporiti i zaustaviti epidemiju koja košta milijarde kuna i blokira cijeli zdravstveni sustav, nudi besplatno rješenje u obliku cjepiva i svejedno postoje ljudi koji to odbijaju. Uz svu demokraciju i slobodu koju njegujemo i tražimo, takav stav dijela građana doista je pretenciozan', dodaje Trobonjača.

Kao imunolog, a ne epidemiolog, nije želio ulaziti u tajming uvođenja novih mjera i procjenu je li se s tim potezom zakasnilo, no nudi svoju osobnu procjenu:

'Tijekom ljeta to nije bilo realno za očekivati, barem u našoj državi i našem društvu, jer bi teško ugrozilo turističku sezonu. Proljeće i početak ljeta ove godine možda su bili pogodni termini za jače forsiranje covid potvrda, no u tom trenutku vladala je jagma za cjepivom i nitko nije mogao pretpostaviti da će se interes odjednom tako naglo ispuhati', rekao je Trobonjača za tportal.

No sve epidemijske mjere, upozorava, kroz ograničenja u okupljanju ili kretanju imaju za cilj samo usporiti, a nikako ne i potpuno zaustaviti epidemiju. Od ovog posljednjeg cilja odustale su i neki čvrsti zagovaratelji poput Australije.

'Ključ problema je u zdravstvu koje grca: često zbrajamo krevete, četvorne metre bolničkog prostora ili respiratore, a iz vida gubimo kvalitetne medicinske kadrove i posao koji su oni kadri obaviti. Dakako da nije jednako imati medicinsku sestru, liječnika ili anesteziologa koje se brinu o dvoje ili o deset pacijenata, sigurno je da oni naprosto ne mogu isporučiti jednaku uslugu. Treba biti brutalan i reći - s dobro funkcionirajućim zdravstvom manje je mrtvih i ishodi liječenja su bolji, a kada je ono pretrpano, ishodi su lošiji', dodaje riječki imunolog.

'Tu je problem zaostataka koji se stvaraju u zdravstvenom sustavu, elektivnih operacija koje se u bolnicama danas odgađaju a jednostavno će se morati riješiti, prije ili kasnije. Epidemijski val moramo što prije smanjiti, to je sasvim jasno', zaključuje Trobonjača.