Patrijarh Irinej proveo je na čelu SPC cijelo desetljeće i, ako nije drugačije odredio testamentom, bio bi „prvi poglavar SPC-a pokopan u Hramu Svetog Save“, navodi Radiotelevizija Srbije, dok se očekuje i službena objava Sinoda SPC.

Do izbora Irinejeva nasljednika na tronu SPC-a, patrijarhove dužnosti preuzet će Sinod, kojim predsjeda po hirotoniji najstariji član tog tijela, a izbor patrijarha bit će proveden najkasnije za tri mjeseca.

Zastave na Patrijaršiji spuštene su na pola koplja, u tijeku je sjednica Sinoda SPC-a, a tijekom dana se očekuje priopćenje o posljednjem ispraćaju poglavara SPC-a.

Naglašeno bliske veze crkve i države

Tron patrijarha Irinej je preuzeo 22. siječnja 2010., na saboru u Beogradu, kao njezin 45. poglavar, naslijedivši patrijarha Pavla, koji je među vjernicima i građanima uživao izniman ugled i poštivanje kao skroman i posvećen vjerski dužnosnik.

Razdoblje patrijarha Irineja provedeno na čelu SPC-a ostat će, među ostalim, upamćeno kroz očevidno približavanje crkve i države, naklonost i bliskost s Ruskom pravoslavnom crkvom, te naglašene bliske veze s državom i politikom, poglavito s nekadašnjim premijerom, a danas srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

„Predsjednik Vučić i patrijarh Irinej njegovali su, uz međusobno poštovanje, veoma dobre, iskrene i prisne i službene i osobne odnose“, objavila je u četvrtak navečer agencija Tanjug uz vijest da je Vučić, nakon priopćenja o pogoršanju Irinejeva stanja, posjetio covid bolnicu VMC „Karaburna“.

Irinejevu naklonost i bliskost politici i političarima, ponajprije s Aleksandrom Vučićem i Miloradom Dodikom, nisu dijelili i s istim razumijevanjem na to gledali svi visoki crkveni velikodostojnici, članovi Sinoda i Sabora SPC-a.

U javnosti je čak bilo očevidno nezadovoljstvo i nesuglasje u vrhu Crkve kada je Irinej Vučiću, u povodu obilježavanja osam stoljeća autokefalnosti SPC-a, dodijelio Orden Svetog Save, odajući mu, kao šefu države, priznanje za politiku koju vodi u rješavanju kosovskog pitanja, uz ocjenu da se Vučić „kao lav bori“ za Kosovo.

Među arhijerejima se nezadovoljstvom istaknuo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je početkom studenog preminuo od koronavirusa, a i episkopi s takozvanog tvrdog krila SPC-a negodovali su, držeći da je Vučićeva politika o Kosovu protivna nacionalnim interesima.

"Srbija se ne smije odreći Kosova"

Patrijarh je u svojim javnim istupima i prigodom velikih vjerskih praznika često ponavljao da se Srbija ne smije odreći Kosova, kao dijela svojeg povijesnog i duhovnog bića, jer će onda biti „nepovratno izgubljeno“, te da se „ono što je oteto može jednom i vratiti“.

Irinej je bio suzdržan, čak bi se reklo i skeptičan, i u odnosu na procese eurointegracije Srbije, uz ocjenu da Bruxellesu smeta bliskost Beograda s Moskvom.

Upitan da protumači sugestije iz Bruxellesa da Srbija svoju vanjsku politiku uskladi s EU, Irinej je u intervjuu 2018. kazao da nije vjerovao da će Srbija sebi „ikada kupiti člansku iskaznicu“ za ulazak u EU po cijenu uvođenja sankcija Rusiji ili drugih neprijateljskih akata prema toj zemlji.

Komentirajući stajališta kako Bosnu i Hercegovinu čeka proces unitarizacije te da bi to značilo nestanak Republike Srpske, patrijarh je isticao kako je RS „stvorio srpski narod ogromnim žrtvama“ i da ona, „ako Bog da, neće ni nestati niti se utopiti u unitarnu Bosnu“.

U prijeporima o autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve, patrijarh i i SPC držali su stranu stajalištima Moskovske patrijaršije nasuprot Ekumenskoj partijaršiji.

Mješovito povjerenstvo Beograda i Vatikana o Stepincu

Desetljeće patrijarha Irineja na tronu SPC-a obilježilo je i uzajamno razumijevanje Beograda i Vatikana u pogledu formiranja mješovitog povjerenstva u kojem bi predstavnici HBK i SPC razmotrili ulogu kardinala Alojzija Stepinca u povodu njegova kanoniziranja.

„Irinej je veliki patrijarh. I Irinej mi je pomogao. Osnovali smo zajedno povijesno povjerenstvo. Radili smo zajedno. Jer, i Irineja i mene zanima jedino istina. Ne pogriješiti“, ocijenio je u povodu formiranje povjerenstva papa Franjo.

Po pravilima SPC, novog patrijarha bira Sabor tzv. „apostolskim načinom“ - ždrijebom, između tri kandidata koji tijekom glasanja dobiju najviše glasova.

Na čelu SPC-a do izbora novog patrijarha bit će mitropolit dabrobosanski Hrizostom, kao najstariji mitropolit, čije sjedište je danas u Sarajevu.

Predviđanja su da bi, unatoč pravilima SPC-a, mitropolit Hrizostom mogao na čelu crkve biti i dulje nego što je propisano, s obzirom na to da epidemija korona virusa otežava glasanje.

Tijekom epidemije korone, SPC je od posljedica covida izgubila patrijarha Irineja, mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija te vladiku Valjevskog Milutina, a zaraženo je nekoliko episkopa, među kojima i vladika Joanikije, koji je poslije smrti Amfilohija imenovan privremenim predstojnikom Mitropolije.