„Za hrvatsko gospodarstvo dobro je da nam je BDP narastao za 16,1 posto u posljednjem tromjesečju s obzirom na to da smo postavili strategiju otvorenog turizma, ali, s druge strane, imali smo sreću jer je Španjolska bila zatvorena zbog pandemije, a Grčka zbog požara i zapravo smo prosperirali na nesreći drugih. To ne može biti lokomotiva hrvatskog gospodarstva“, ocijenio je Troskot u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Naglasio je i da stručnjaci nisu rekli koliki je u tom rastu utjecaj inflacije i koliko je rast cijena utjecao na rast hrvatskog gospodarstva. "Ako ne budemo imali dodatnih vanjskih šokova poput pandemije, lockdowna i zatvaranje ekonomije, onda ćemo se vratiti u realnost hrvatske ekonomije, što znači da smo zaduženi za 91 posto hrvatskog BDP-a. Zato treba postaviti pitanje stvarnih strukturnih reformi hrvatskog gospodarstva jer smo bili suočeni s činjenicom da je i u lockdownu bolnički sustav trošio enormno puno unatoč tome što su bolnice bile zatvorenije i građanima zdravstvene usluge nisu bile dostupne kao inače“, istaknuo je.

Postoji, nastavlja, i problem hrvatskog pravosuđa koji se također mora strukturno rješavati jer "ne možemo si dozvoliti Trg pravde koji košta dva do tri milijarde kuna dok poduzeća zjape prazna i traže novac da bi proširivali svoje kapacitete i dodatno zapošljavali".

Ekonomija na turizmu, umjesto na proizvodnji

Po njemu, problem su i ulaganja u javni sektor za što je Vlada govorila da će na kraju završiti kod poduzetnika, ali taj novac iz EU do poduzetnika će doći eventualno putem javne nabave, a znamo kako se on raspodjeljuje i da ne dolazi do poduzetnika. Naš je plan bio da se taj novac transferira i kanalizira prema poduzetnicima koji su imali spremnih 68 projekata, a ne da se financiraju trgovi pravde, kanalizacijske mreže i određeni javnostrukturni projekti koji u recesiji ne bi trebali imati prioritet, kazao je.

Dodatni problem, smatra Troskot, neorijentiranost je na proizvodnju što se, kaže, vidi iz megalomanskih projekata poput Pelješkog mosta, koji je dobar, ali sav taj novac iz europskih fondova završava na računima kinesko-grčkih i grčko-austrijskih kompanija. Mi našu ekonomiju baziramo na turizmu umjesto na proizvodnji koja stvara nova radna mjesta što je najbolji alat za borbu protiv inflacije, naglasio je Mostov zastupnik.

„Kada sagledamo ukupnu sliku dobiva se dojam da se od Hrvatske stvara ekonomska Florida i da ćemo postati europska destinacija isključivo za turizam, što nije dobro, i da se stvara starački dom za Europsku uniju“, procjenjuje Troskot.

Usto, naglasio je, Njemačka je 'isisala' 310 tisuća naših sugrađana, iz generacija rođenih od 1984. do 1999. godine, koji su najvitalniji dio našeg stanovništva, školovani i vješti, a ekonomisti i sociolozi izračunali su da je iseljavanje tih 310 tisuća dovelo do toga da smo mi Nijemcima u desetak godina darovali jedan hrvatski proračun.

Troskot je upozorio i da su u Slovačkoj u zadnjih 15 godina plaće porasle tisuću eura, a u Hrvatskoj 327 eura, odnosno, rast od poražavajućih 20 eura godišnje.

Referendum o uvođenju eura

Na pitanje hoće li se Most pridružiti inicijativi Hrvatskih suverenista da se raspiše referendum o uvođenju eura, Troskot je kazao da njegova stranka jest za uvođenje eura, ali da Hrvatska još nije spremna za eurozonu jer nema vlastitu proizvodnju niti je spremna na snažnu konkurenciju iz Europske unije. „Da za euro jer smo tu obavezu preuzeli Lisabonskim ugovorom, ali ne u ovom trenutku jer za to još nismo spremni“, zaključio je Troskot, najavivši da će Most nastaviti iznositi argumente zašto ne treba euro uvoditi sada te da to treba biti nadstranačka, nacionalna inicijativa.