SAD je prošlog petka, tri dana uoči Trumpovog i Putinovog susreta, podigao optužnicu protiv 12 ruskih vojnih časnika zbog urote s ciljem miješanja u predsjedničke izbore 2016. godine.

Putin je na summitu u ponedjeljak u Helsinkiju Trumpu ponudio da Rusija ispita te obavještajce, čemu može biti prisutan i Robert Mueller, posebni savjetnik u istrazi o umiješanosti Rusije u američke izbore, no pod uvjetom da Rusija dobije mogućnost ispitati američke obavještajce.

Trump je tu ponudu u Helsinkiju pohvalio kao "izvanrednu", no u četvrtak ju je odbio.

"To je bio iskreni prijedlog predsjednika Putina, no predsjednik Trump se s njime ne slaže", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders.

"Nadamo se da će Putin omogućiti da 12 optuženih Rusa stignu u Sjedinjene Države kako bi dokazali svoju nevinost ili krivnju", dodala je.

Bijela kuća je u srijedu tvrdila da Trump razmišlja o Putinovom prijedlogu, što je izazvalo val kritika i među Trumpovim republikancima i demokratima.

Prije no što je Bijela kuća objavila da ipak odbija ponudu, u američkom senatu je sve bilo spremno za glasanje o rezoluciji kojom bi se Kongres usprotivo bilo kakvom ruskom ispitivanju američkih dužnosnika.

Ured ruskog državnog tužitelja objavio je u srijedu listu Amerikanaca koje želi ispitati zbog "ilegalnih aktivnosti". Među njima je i Michael McFaul koji je bio američki veleposlanik u Rusiji u mandatu predsjednika Baracka Obame.

"To se neće dogoditi", poručio je u četvrtak državni tajnik Mike Pompeo za CBS News.

"Mislim da ne postoji nijedan član Kongresa, s obje strane, koji vjeruje da je imalo pametno zahtijevati od našeg bivšeg veleposlanika, gospodina Browdera ili bilo koje druge osobe da pristane na ispitivanje Putinove vlade", istaknuo republikanski senator Lindsey Graham.

"Zato što, kao što sam rekao, u Rusiji ne postoji vladavina prava. Postoji samo vladavina Putina", zaključio je Graham.

Nekoliko dana nakon summita u Helsinkiju Rusija pokazala novo naoružanje

Rusija je u četvrtak prikazala niz snimki nove generacije nuklearnog i konvencionalnog oružja, nekoliko dana nakon što su Putin i Trump na summitu raspravljali kako izbjeći utrku u naoružanju. 

Dvojica čelnika u četvrtak su optužili sile unutar Sjedinjenih Država da štete onome što smatraju uspjehom njihovog prvog summita, a Trump je rekao da se već raduje njihovom idućem susretu. 

Ruski predsjednik je u ožujku, u jednom od svojih najratobornijih govora u nekoliko godina, najavio novu generaciju nuklearnog naoružanja za koje je ustvrdio da može doseći bilo koju točku na Zemlji i probiti raketne štitove koje proizvodi SAD. 

Obojica predsjednika su u Helsinkiju govorila o potrebi izbjegavanja utrke u naoružanju, a Putin je naglasio i veliku potrebu proširenja sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja (START). 

Riječ je o dogovoru koji su SAD i Sovjetski Savez potpisali 1991., a koji je na snagu stupio 1994. Novi START su 2010. potpisali tadašnji američki predsjednik Barack Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, obvezujući se na dodatno smanjivanje nuklearnog arsenala. 

Rusko ministarstvo obrane u četvrtak je objavilo snimke velikog dijela novog naoružanja koje je Putin najavio u ožujku. Prikazan je ruski borbeni zrakoplov MiG-31 kako uzlijeće s novom hipersoničnom raketom Kinjal koju potom lansira u letu. 

Migovi 31 koji patroliraju Kaspijskim jezerom naoružani su Kinjalom od travnja, prenijela je ruska novinska agencija Interfax. 

Ministarstvo obrane objavilo je i kako se priprema za testiranje nove nuklearne krstareće rakete Burevestnik, nazvanoj po morskoj ptici burnici. 

Prikazane su i prve snimke lansiranja hipersonične rakete Avangard i interkontinentalne balističke rakete Sarmat. 

Putinovo hvalisanje novim naoružanjem naišlo je na skepsu među dužnosnicima u Washingtonu koji sumnjaju da je Rusija stvarno pojačala svoj nuklearni arsenala više nego što je to već poznato američkim vojnim i obavještajnim agencijama. 

Usprkos kritikama summita, Trump se raduje idućem susretu s Putinom

Trump je nakon sastanka s ruskim čelnikom u Helsinkiju optužio medije da su iskrivili njegove izjave oko Putinovog negiranja da je Rusija utjecala na američke izbore, usprkos tome što to tvrdi američka obavještajna zajednica. 

Upitan izravno vjeruje li više Putinu ili svojim obavještajnim agencijama, Trump je na konferenciji za novinare nakon susreta rekao kako mu je ruski predsjednik naglasio da Rusija nije sudjelovala u tome i da ne vidi razloga zašto bi Moskva to činila. 

"Imam veliko povjerenje u moju obavještajnu zajednicu, no reći ću vam da je Putin bio vrlo čvrst i snažan oko svog odbacivanja te tvrdnje", kazao je republikanac. 

"Summit s Rusijom bio je velik uspjeh, osim pravih neprijatelja naroda, medija lažnih vijesti", napisao u četvrtak Trump na Twitteru nakon vala kritika u SAD-u, uključujući i od članova njegove stranke. 

"Radujem se našem drugom susretu kako bi mogli započeti implementaciju nekih od puno stvari o kojima smo raspravljali, poput zaustavljanja terorizma, sigurnosti Izraela, nuklearne proliferacije, kibernetskih napada, trgovine, Ukrajine, mira na Bliskom istoku, u Sjevernoj Koreji i drugih stvari", poručio je. 

Putin je isti dan u Moskvi upozorio na "snage u Sjedinjenim Državama koje su spremne žrtvovati rusko-američke odnose" zbog svojih ambicija. 

Ne navevši imena, rekao je da je riječ o američkim političarima koji stavljaju svoje "uske stranačke interese" iznad najvažnijih interesa SAD-a te da su dovoljno moćni da svoje upitne "priče" plasiraju milijunima Amerikanaca. 

U govoru pred ruskim veleposlanicima istaknuo je i kako je teško očekivati da se problemi stari godinama riješe u nekoliko sati, ali da se krenulo putem poboljšavanja bilateralnih odnosa. 

"Sveukupno je to bio uspjeh koji je doveo do nekih korisnih dogovora. Naravno, vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati", zaključio je Putin. 

Zbunjeni i republikanci i demokrati, traži se ispitivanje prevoditeljice

Zastupnici iz redova republikanaca i demokrata zbunjeni su Trumpovim proturječnim izjavama o summitu, kao i onime što zapravo ne znaju - o čemu su točno dvojica čelnika raspravljala na svom privatnom susretu na kojem je uz njih bila samo prevoditeljica, te što su dogovorili. 

Republikanci su odbili prijedlog demokrata u obavještajnom odboru predstavničkog doma o ispitivanju prevoditeljice koja je jedina svjedočila razgovoru. 

Američke obavještajne agencije prošle su godine objavile zaključak da je Rusija 2016. provodila kampanju hakiranja i širenja propagande oko američkih predsjedničkih izbora kako bi naštetila demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton i pomogla Trumpovoj kandidaturi. Putin je odbacio tu optužbu. 

Direktor američkih obavještajnih službi Dan Coats, čelnik FBI-ja Christopher Wray i ministrica domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen javno su ponovili tu tvrdnju nakon susreta u Helsinkiju. 

Nielsen je u četvrtak upozorila da se SAD mora pripremiti na pokušaj utjecaja Rusije na izbore koji se ove godine održavaju u svih pedeset saveznih država. 

"U obavještajnoj zajednici nema nikakve dvojbe da su se Rusi pokušali ubaciti i umiješati u naš izborni sustav", rekla je ministrica. "Nema nikakve dvojbe da su to učinili i mislim da bi s obzirom na te njihove sposobnosti svi trebali biti spremni na to da će to ponovno učiniti", naglasila je Nielsen.