Prema detaljima koje je objavila američka administracija, opstat će samo mali broj USAID-ovih projekata. Planovi su izloženi u internom dopisu do kojeg je došao Associated Press, kao i u sudskim podnescima u jednoj od federalnih tužbi.

'Liberalna agenda i rasipanje novca'

Podaci daju uvid u razmjere povlačenja američke pomoći i razvojne suradnje u inozemstvu te odustajanja od desetljećima stare politike prema kojoj ona stabilizira druge zemlje i ekonomije te gradi saveze. Dopis navodi da dužnosnici 'uklanjaju značajan otpad nastao u desetljećima institucionalnog zastoja'. Planiraju se i daljnje promjene u načinu na koji USAID i State Department isporučuju pomoć, a cilj je, kako se navodi, 'mudro koristiti novac poreznih obveznika za promicanje američkih interesa'.

Predsjednik Donald Trump i njegova desna ruka za rezove Elon Musk agresivno su i brzo smanjili pomoć više nego bilo koju drugu stavku savezne vlade. Obojica tvrde da USAID-ovi projekti promiču liberalnu agendu i predstavljaju rasipanje novca.

Trump je 20. siječnja naredio 90-dnevni pregled svakog programa strane pomoći kako bi se procijenilo koji bi trebali nastaviti s radom, a sredstva su im zamrznuta gotovo preko noći. Četiri dana kasnije State Department izdao je nalog o prekidu svih postojećih programa i zaustavio isplatu novih sredstava, osim financiranja vojne pomoći Izraelu i Egiptu.

U maniri menadžerske bešćutnosti

Zamrzavanje financiranja zaustavilo je tisuće programa koje je SAD financirao u inozemstvu. U klasičnoj maniri menadžerske bešćutnosti, tisuće zaposlenika USAID-a otpuštene su ili poslane na dopust, a dano im je samo 15 minuta da očiste svoja radna mjesta.

USAID-ovi programi koji su ranije pohvaljeni zbog suzbijanja izbijanja ebole i drugih prijetnji te spašavanja više od 20 milijuna života u Africi liječenjem ljudi oboljelih od AIDS-a sada su ostali bez sredstava.

Sveukupno Trumpova administracija planira poništiti 5800 od 6200 višegodišnjih ugovora USAID-a, čime se pomoć smanjuje za 54 milijarde dolara. Dodatno, ukida se 4100 od 9100 grantova State Departmenta, što predstavlja rez od 4,4 milijarde dolara.

Potpuno ukidanje američke pomoći ima globalne posljedice, osobito za države Afrike i Bliskog istoka. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), SAD je najveći donator na svijetu. Različite agencije američke vlade pružaju pomoć, ali USAID je bio primarno tijelo za to između 2014. i 2024. godine. Prema podacima Reutersa, u tom je periodu raspodijeljeno 314,3 milijarde dolara od ukupnih 635,2 milijarde dolara američke pomoći. State Department je u istom razdoblju raspodijelio 175 milijardi dolara.

Većina USAID-ovih programa nije vojnog karaktera i gotovo trećina svih sredstava otišla je na zdravstvene programe, uključujući pomoć osobama koje žive s HIV/AIDS-om, osiguranje pristupa pitkoj vodi i sanitarnim uslugama, poboljšanje zdravlja majki i djece te humanitarnu pomoć pogođenima prirodnim katastrofama i ratnim sukobima.

Ove zemlje vjerojatno će biti najviše pogođene ukidanjem USAID-ovih ugovora, što bi moglo dovesti do obustave ključnih zdravstvenih, humanitarnih i razvojnih programa.

Staje borba protiv malarije, upitan program za AIDS

Subsaharska Afrika, koja je primila najveći dio američke zdravstvene i humanitarne pomoći, teško je pogođena ovim rezovima. Kenija je tako dobila 434 milijuna dolara, a Gana 334 milijuna dolara za borbu protiv malarije, a sada su ti programi obustavljeni. U 2023. godini od malarije je umrlo 597.000 ljudi, a većina žrtava bila su djeca mlađa od pet godina u Africi, prema WHO-u.

Iako su programi borbe protiv HIV/AIDS-a izuzeti iz zamrzavanja, budućnost financiranja je neizvjesna. Prema podacima UN-ove agencije za borbu protiv AIDS-a, više od šest milijuna ljudi moglo bi umrijeti u sljedeće četiri godine ako se ukine financiranje iz SAD-a. Južna Afrika, Kenija i Tanzanija primile su najviše pomoći za borbu protiv te bolesti.

U Južnoj Americi suspenzija pomoći utječe na podršku izbjeglicama, očuvanje okoliša i dobrobit raseljenih populacija, a na Karibima su zaustavljeni programi osnaživanja mladih te projekti namijenjeni sigurnosti hrane.

Ukrajina i zapadni Balkan

Ukrajina, koja se oslanjala na SAD za obnovu ekonomije nakon rata s Rusijom, također bi mogla biti teško pogođena. Prije ruske invazije, između 2014. i 2021., primila je četiri milijarde dolara američke pomoći, a od 2022. godine taj se iznos povećao deset puta - na gotovo 40 milijardi dolara.

USAID je odigrao ključnu ulogu u podršci razvojnim projektima i na zapadnom Balkanu. Od 2020. do kraja 2024. godine uložio je približno 1,7 milijardi dolara u tu regiju, financirajući projekte u BiH, Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori, a koji se kreću od ljudskih prava i medija do energetske učinkovitosti.