ŠTO NAKON TRUMPOVOG POTEZA

Trump je označio Iran kao najveće zlo na Bliskom istoku. Je li to bio uvod u rat?

09.05.2018 u 17:57

Bionic
Reading

Odluka Donalda Trumpa da povuče Sjedinjene Američke Države (SAD) iz međunarodnog ugovora o iranskom nuklearnom programu nije iznenađenje jer je takav potez dugo najavljivao, no svejedno je uznemirila svjetsku javnost koja strahuje od mogućnosti velikog sukoba. Vedran Obućina, politolog, specijaliziran za Bliski istok i islamski svijet, poglavito Iran, ne vjeruje da će doći do vojnog napada na Iran, no pripreme koje provodi Izrael i aktivnosti u Perzijskom zaljevu, u kojem se gradi proturaketni štit, navode na zaključak da se sve sprema za napad

Stručnjak smatra da su Amerikanci u ovoj priči u potpunosti povezani s Izraelom i Saudijskom Arabijom u nekom obliku zaustavljanja iranskog napretka. Prema njegovu mišljenju, ako se krene u vojnu akciju protiv Irana, ona može biti jedino ograničenog karaktera jer je on geografski, površinom i logistički praktički neosvojiva tvrđava.

Podsjetimo, Trump se u utorak prilikom objave o napuštanju međunarodnog sporazuma žestoko obrušio na Iran.

'Iranski režim je glavni državni sponzor terorizma. Podržavaju Hamas, Hezbolah, talibane i Al Kaidu. Tijekom godina Iran i njihovi suradnici ubili su stotine američkih vojnika i oteli američke građane. Iranski režim financira terorizam dok pljačka vlastiti narod. No najopasnija je njihova težnja za nuklearnim oružjem', poručio je Trump u obraćanju javnosti i uznemirio mnoge koji sada strepe da bi se kriza mogla pretvoriti u rat. Cilj sporazuma je bio spriječiti Iran da odustane od planova da proizvede nuklearno naoružanje. Mnogi se pitaju kako će odustajanje od sporazuma pripomoći tome cilju ako se ne planira krenuti u rat.

Naš sugovornik Vedran Obućina smatra da buduća događanja sada ovise o Europi i odgovoru koji će dati Europska unija na odluku SAD-a da odbaci nuklearni sporazum s Iranom. Sporazumom potpisanim između Irana i šest svjetskih sila, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Kine, dogovoreno je da ta država obustavi svoj nuklearni program u zamjenu za smanjenje sankcija. Smatra se jednim od najvećih postignuća mandata predsjednika Baracka Obame.

Francuska, Njemačka i Velika Britanija nakon Trumpove odluke zajednički su poručile da će nastojati održati sporazum.

Europa je ključ

'Teška odluka je pred europskim zemljama jer s jedne strane moraju čuvati transatlantske odnose, a s druge strane su uložile mnogo novca u Iran i teško će se povući – pogotovo Francuska.

Iranski balistički projektili Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Hoće li se stvari riješiti mirnim putem, ovisi o tome hoće li Iran prihvatiti da postoji ovakav ugovor s preostalim potpisnicama, odnosno mogu li te zemlje jamčiti iranske interese', ocjenjuje Obućina.

Objašnjava da će Iranci tražiti jasna jamstva. Kad su Amerikanci potpisnici sporazuma, onda ta zemlja svojim autoritetom jamči njegovo provođenje i zna se da će sve biti onako kako piše u sporazumu.

>>> Još uvijek strahujemo od 15.500 nuklearnih projektila! Evo kako su raspodijeljeni po svijetu

Obućina smatra da je sada na europskim silama odgovornost da pronađu modalitet kojim bi se izbjegle američke sankcije protiv europskih kompanija i kako bi se nastavio gospodarski odnos s Iranom. Onda bi, vjeruje stručnjak, ironično bilo to što bi ispalo da su se Amerikanci samoizolirali.

'Sankcije bi bile samo američke jer ni ne planiraju ići na Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, u kojem sjede predstavnici četiri svjetske sile: Rusije, Kine, Francuske i Velike Britanije, koje još uvijek podržavaju sporazum.

  • +3
Emmanuel Macron i Donald Trump Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Izlaskom iz sporazuma kredibilitet američkog potpisa na međunarodne ugovore također se srozava.

Obućina navodi i da će u slučaju da Iranci iziđu iz ugovora imati puno veću mogućnost razvoja nuklearnog oružja, za koje zapravo nitko ne zna da postoji, osim Izraelaca, jer bez ugovora nema ni međunarodnih inspektora u Iranu.

Praktički, objašnjava, nema razloga da Iran odmah ne krene s obogaćivanjem urana radi izgradnje atomske bombe.

'Zbog toga je ključna uloga Europe da dade jamstvo za zaštitu trgovine i ulaganja', smatra Obućina.

Trump bi želio pregovarati o novom ugovoru

Trump je spominjao želju da se krene o pregovore o novom sporazumu s Iranom jer je postojeći, prema njegovim riječima, 'katastrofalan'. U siječnju je tako tražio potporu da se izmijeni sporazum u smislu jačih inspekcija nuklearnih postrojenja, promijene neki dijelovi ugovora i uvedu sankcije zbog raketnog programa Teherana.

Sada Trump traži još više, naglašava politolog. Proširio je zahtjeve i želi raspravljati o iranskoj potpori terorizmu, odnosno potpori organizacijama poput Hamasa i Hezbolaha.

'To je znanstvena fantastika. Iranci sigurno neće pregovarati o raketnom programu', smatra stručnjak za Iran.

Iran protiv sebe u regiji ima Saudijsku Arabiju, ogromnu vojnu silu, i logika govori da neće maknuti raketni štit, svoju jedinu obranu protiv takve prijetnje.

Obućina kaže da ga situacija podsjeća na neka stara vremena, kada se spremao napad na Irak.

'Puno ljudi zaboravlja da je upravo izraelski premijer Benjamin Netanyahu dao 'dokaze' Georgeu Bushu o oružju za masovno uništenje u Iraku koje nikad nije pronađeno', ističe Obućina.

No akcije Izraela, koji strahuje od potencijalne iranske vojne moći, legalne su. Obućina vjeruje da Iranci i Izraelci dobro znaju da kada bi došlo do bilo kojeg napada i potom do odmazde, posljedice bi bile nesagledive.

Iran je sponzor terorizma, a što je sa Saudijskom Arabijom?

Mnogi se pitaju zašto SAD proziva Iran za sponzoriranje terorizma, a prijateljuje sa Saudijskom Arabijom, kojoj se može pripisati ista etiketa.

>>> Tko podupire terorizam na Bliskom istoku

Obućina navodi da nafta ni plin više nisu u prvom planu jer SAD ima alternative te smatra da Trumpova administracija ima velik interes u prodaji oružja. U ožujku je Trump sklopio ogroman kupoprodajni ugovor vojnoj industriji te je spasio dobar dio američkog gospodarstva dogovorivši prodaju oružja vrijednog milijardu dolara.

'Loše je i po američku javnost i građanstvo i obitelji poginulih u napadima 11. rujna to da im se takvom politikom smije u lice, time da jedna zemlja koja sebe voli nazivati predvodnicom zapadne demokracije ima iznimno prijateljske odnose s totalitarnom diktaturom', zaključio je Obućina.