Povratak 'paklene naranče'

I to smo dočekali: nakon 132 godine na američkim izborima pobijedio je kandidat koji je bio predsjednik, a potom izgubio u pokušaju reizbora, pa na koncu ipak ušao u Bijelu kuću. Ako ste kvizoman, vjerojatno znate da se prethodnik s ovim svojstvima zvao Grover Cleveland, a njegov nasljednik u pitanjima na kvizovima od 20. siječnja 2025., kad bi ponovo trebao biti inauguriran na mjesto najmoćnijega svjetskog političara, bit će Donald Trump.

Ništa mu nisu mogli ni pokušaji ubojstva, ni činjenica da je pravomoćno osuđen za krivotvorenje poslovne dokumentacije u slučaju Stormy Daniels, ni prilično žestoka kampanja demokrata, koji su, doduše, po principu 'sam pao, sam se ubio', prvo forsirali, pa zamijenili vidno ishlapjelog Bidena, a potom pustili Kamalu Harris da se koprca u unaprijed izgubljenoj utakmici. Dok su demokrati iz bjelokosnih kula medijsko-političkog establišmenta pumpali tobože neizvjesnu utrku, Trump je zgrtao glasove mladih čagajući po TikToku, lakovjernih fanatika izmišljotinama o migrantima koji jedu mačke i pse, razočaranih šljakera obećanjima o uskrsnuću američke industrije na štetu kineske, koju kani drastično ocariniti, a srednje i više klase bombastičnim najavama o ukidanjima poreza i pretjerane regulacije kojom je Bidenova administracija poljuljala svetu kravu američkog kapitalizma – snažnu ekonomiju.

Kako to obično biva, novom pobjedniku u zagrljaj su potrčali prvo simpatizeri s dna kace, od osovine Vučić-Orban-Fico-Dodik (potonji je čak osjetio potrebu obojiti banjalučku palaču u američke boje) do vjernog Sancha Panse, Elona Muska, koji je u Trumpovu kampanju investirao 100 milijuna dolara, a zauzvrat očekuje puno toga. Daleko su suzdržaniji bili Europa, NATO i Volodimir Zelenski te su kroz zube procijedili protokolarne čestitke u panici da će on zbilja okrenuti crveni telefon i nazvati Putina. No jasno je da se ni njemu s tim pozivom pretjerano ne žuri jer njegov prijedlog za rješavanje rusko-ukrajinskog sukoba – povlačenje granice na trenutnoj liniji razdvajanja – više ne odgovara ni Kremlju.

Svi ostali svjetski problemi – prije svega rat na Bliskom istoku – nastavit će se, sasvim je izvjesno, (ne) rješavati onako kako bude svirao orkestar krupnog kapitala i vojne industrije, a kao jedina nepredvidiva stvar ostaje to hoće li ikad itko obuzdati onog luđaka iz Sjeverne Koreje. I pitanje svih pitanja – hoće li Trump (78) dočekati kraj mandata. Jer u slučaju da se to.ne dogodi, u Bijelu kuću ulazi J. D. Vance, lik koji je toliko lud da je u stanju zbilja ostvariti sve ono što je Trump i zamislio.

Srbija, opasna po život, opet

Uz SAD, utorak navečer prošao je burno u Srbiji. Povod je tragično urušavanje nadstrešnice zgrade željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojemu je poginulo 14 osoba. Tri dana kiptio je bijes građana Srbije, a hranile su ga spoznaje već više puta viđene u sličnim tragedijama, jer upućuju na sustav kao krivca za nesreću. Posao obnove kolodvora, naime, dobili su Kinezi, oni su angažirali podizvođače povezane s Vučićevim regionalnim partnerima Viktorom Orbanom i Miloradom Dodikom, a pri obnovi prekršene su brojne arhitektonske, građevinske i statičarske norme. Javni tužitelj u takvim situacijama obično dosta sporo reagira, a tako je i ovoga puta.

Vučić je pokušao smiriti bijes smjenom ministra građevinarstva, korisnog idiota Gorana Vesića, no nije uspio prikočiti veliki prosvjed u Novom Sadu, na kojemu se ispred zgrade kolodvora okupilo 20 tisuća ljudi. Ipak, i prosvjed je otišao u nasilnom smjeru. Prvo je crvenom bojom, koja simbolizira krv, vandalizirano sjedište Srpske napredne stranke, potom je novosadska Gradska kuća zalivena fekalijama, a na koncu su glavnu ulogu preuzeli nogometni huligani te su ubacivali baklje i ostalu pirotehniku u zgradu, dok im je zabarikadirana policija uzvraćala suzavcima. Sve je završilo s devet privedenih, a Vučić je, kao i već više desetaka puta ranije, zaspinao temu prokazavši prosvjednike kao divljake. Ukratko, u Srbiji ništa novo, osim, na žalost i sramotu svih odgovornih, nekoliko novih humki na grobljima ispod kojih leže ljudi koji su sjedili i čekali vlak.

Kvar njemačkog semafora

Dok jednima ne smrkne, drugima ne svane, stara je poštapalica koja se još jednom potvrdila u srijedu navečer. Doslovno na dan Trumpove pobjede na američkim izborima raspala se semafor-koalicija u Njemačkoj nakon što je premijer Olaf Scholz (SPD) smijenio ministra financija Christiana Lindnera (FDP). Nije da je takav ishod bio nezamisliv, obzirom na to koliko su se puta njezine članice svađale i u kakvu su ekonomsku situaciju dovele zemlju. Ipak, za suzdržanog političara kakav je Scholz, upotreba izraza poput 'djetinjasti egoist koji se brine samo o svojoj klijenteli' ipak je malo previše. Scholza je konkretno iznervirao Lindnerov prijedlog novoga ekonomskog plana za Njemačku, prema kojemu bi ukinuo solidarni prirez, uključujući one s velikim primanjima, te ukinuo klimatski fond za financiranje 'ozelenjivanja' njemačkog gospodarstva. Lindner to, dakako, nije predložio bez fige u džepu jer je godinu dana prije izbora već spreman preskočiti u tabor izglednoga narednog kancelara, CDU-ovog Christiana Merza. Kako će se to rasplesti, znat ćemo prvo u siječnju, kad se glasa o povjerenju vladi, a potom izgledno u ožujku, kad bi Nijemci, šest mjeseci prije plana, mogli izaći na birališta.

Carevo blatno ruho

Jeste li ikad čuli da netko gađa kralja blatom? Ne pamtimo to još tamo od drevnih bajki, a upravo to se dogodilo španjolskom kralju Felipeu, kraljici Letiziji i španjolskom premijeru Pedru Sanchezu prošli tjedan u Paiporti. Ako ste zaboravili, riječ je o mjestu u kojem je tjedan ranije poplava odnijela 62 života, a četiri dana kasnije državni vrh sjatio se tamo kako bi saslušao revoltirane građane. Oni im, dakako, nisu mogli nikako pomoći osim saslušati njihove povike 'Ubojice', prije svega upućene izvršnim vlastima. Njih mještani smatraju odgovornima zbog toga što su bili prekasno obaviješteni o oluji zbog koje se izlila lokalna rijeka Turia, a u neke dijelove prigradskih naselja spasilačke službe nisu ni stigle da bi im pomogle. Policija je razjurila ljutite građane na konjima, no nikoga od njih nije privodila, osim 41-godišnjaka koji je automobil premijera Sancheza udario – metlom.

Pornići na frontu

Sjevernokorejska vojska, sad je to sasvim sigurno, ratuje u Ukrajini. Citirajući neimenovane američke i ukrajinske više dužnosnike, New York Times zabilježio je sukob sjevernokorejskih trupa s Ukrajincima u ruskoj Kurskoj oblasti. Konflikt je bio ograničen, kažu ukrajinski izvori, a Rusi su sjevernokorejske vojnike pridružili 810. brigadi pomorskog pješaštva. Čini se, dakle, da koriste sjevernokorejske vojnike kako bi testirali rastezljivost linije fronta, a njima to ne pada pretjerano teško, s obzirom na to da su dobili dodatni poticaj. Kako tvrdi komentator Financial Timesa, Gideon Rachman, sjevernokorejski vojnici dobili su u Rusiji prvi put pristup nefiltriranom internetu, što su, kao i valjda svi ikada na počecima interneta, iskoristili za temeljito kopanje po porno stranicama.

Sandu - opet kroz iglene uši

Baš kao i prije dva tjedna, kad je rezultat referenduma u posljednji tren preokrenulo glasanje dijaspore, i izbori za predsjednika Moldavije bili su neizvjesni do zadnjeg glasa. Pobijedila je – opet – prozapadno orijentirana dosadašnja predsjednica Maia Sandu te je s 54 posto glasova porazila suparnika Alexandra Stoianogla, kojeg podržava tradicionalno proruska Socijalistička stranka. Ovo je, naravno, izazvalo bijes Kremlja, a u ulozi babaroge ovoga se puta javila sama glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 'Ovo je dosad neviđena represija vlasti prema oporbi i neovisnim medijima, prije svega medijima na ruskom jeziku, te otvoreno uplitanje Zapada u izborni proces', riječi su kojima je Zaharova artikulirala bijes Moskve zbog rezultata izbora u još jednoj istočnoeuropskoj zemlji podijeljenoj između zapadnog i ruskog utjecaja.

Hoće li potrajati buđenje burze zbog Trumpa?

Čim je postalo jasno da će Trump dobiti drugi predsjednički mandat nakon četverogodišnje vladavine Joea Bidena, globalna su se tržišta razbudila. Tako su na Wall Streetu svi burzovni indeksi porasli na rekordne razine. Dow Jones je skočio za 3,57 posto, na 43.729 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,53 posto, na 5929 bodova, a Nasdaq za 2,95 posto, na 18.983 boda. U četvrtak ujutro porasli su i indeksi glavnih europskih burzi, iako se trgovanje nije toliko razbuktalo kao u SAD-u zbog odluke FED-a i britanske središnje banke o kamatnim stopama. Američki je dolar pak nakon Trumpove pobjede ojačao u odnosu na gotovo sve valute, pa čak i na euro. Blago su porasle i cijene nafte. U analizi za tportal, ekonomski analitičar Petar Vušković primjećuje da se ništa na burzi ne događa slučajno, baš kao što Elon Musk sigurno nije bezveze financirao Trumpovu kampanju. 'Postoji prešutan dogovor ili interes. Trump je populist, on odašilje političke poruke da bi dobio glasove, ali takve poruke nikad ne naiđu na plodno tlo kod poduzetnika i milijardera jer nemaju svoje zakonitosti, a jedina zakonitost koju kapital poznaje je interes. On vrlo često nadilazi političke poruke', ocjenjuje Vušković.

Kriza u Volkswagenu? Nissan!

U Skeneru smo tjednima pisali o krizi u njemačkoj automobilskoj industriji, no ruže ne cvjetaju ni u ostatku autoindustrije. Japanski gigant Nissan zabilježio je pad dobiti i ukinut će 9000 radnih mjesta diljem svijeta, tj. oko šest posto zaposlenih dobit će otkaz u nastojanju da uštedi više od dvije milijarde eura. Izvršni direktor Makoto Uchida otkrio je da će si smanjiti plaću za 50 posto kako bi preuzeo odgovornost za loše rezultate, uz obećanje da dolazi preokret koji će, kao i smanjenje osoblja, uključivati ​​plan smanjenja globalnih proizvodnih kapaciteta za 20 posto. Uchida je odbio reći koje će zemlje biti pogođene rezovima. Nissanova glavna europska tvornica nalazi se u Sunderlandu u Engleskoj, ali ima i odjele u Francuskoj, Belgiji i Španjolskoj.

Zaustavite TikTok

Zapadne zemlje, posebno one koje se smatraju najprogresivnijima, već godinama pokušavaju kontrolirati zlonamjeran segment društvenih mreža. Kad su vidjele da im to ne polazi za rukom u pokušaju obuzdavanja njihovih vlasnika, sve se više odlučuju na strožu regulaciju. Australski premijer Anthony Albanese tako je prošlog tjedna najavio zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, bez izuzeća za pristanak roditelja. Slično razmišlja i norveški premijer Jonas Gahr Støre te je prošlog mjeseca rekao da će ta država uskoro postaviti dobnu granicu za korištenje društvenih mreža na 15 godina. Ustvrdio je da treba agresivnije voditi kampanju protiv tehnoloških kompanija koje se orijentiraju na profit i koje su 'suprotstavljene mozgovima male djece'.