Prema pisanju The Washington Posta, analiza američkog ministarstva obrane o mogućem povlačenju vojnika stacioniranih u Njemačkoj događa se uslijed rastućih tenzija između američkog predsjednika i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Ugledni list navodi kako se Trumpova zainteresiranost za povlačenjem gotovo 35.000 američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj pojavila nakon sastanka koji je ranije ove godine održao s čelnicima Pentagona. Trump se, naime, požalio kako dio članica Sjevernoatlantskog saveza ne doprinosi vojnoj organizaciji kao što to čine Sjedinjene Države, dodavši da dio članica, osobito Njemačka, malo ulaže u budućnost samog saveza te kako ne troše dovoljno novca za obranu.

Najave iz Pentagona, piše američki list, uznemirile su europske dužnosnike koji pokušavaju dokučiti radi li se o novom Trumpovom blefiranju ususret samitu NATO-a koji će se održati 11. i 12. srpnja u Bruxellesu ili američki predsjednik doista namjerava 'kazniti' nedovoljno angažirane članice Sjevernoatlantskog saveza.

Pentagon se pak nije službeno očitovao o najavama, no iz ministarstva obrane procurile su vijesti kako se doista razmatraju razne opcije. Iz Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće priopćili su da američka administracija zasad nije tražila od Pentagona posebnu analizu troškova i posljedica povlačenja snaga iz Njemačke.

Glasnogovornik Pentagona Eric Pahon odbacio je bilo kakav prijedlog potpunog ili djelomičnog povlačenja iz Njemačke, dodajući kako bi takav čin u slučaju realiziranja bio rutinski.

>>> Trump poslao pismo upozorenja nekolicini saveznika, stigli i prvi odgovori

Valja napomenuti kako je nazočnost američke vojske u Njemačkoj od kraja Drugog svjetskog rata promatrana kao odgovor na moguću rusku invaziju u Europi, ali i kao važno strateško i logističko područje za operacije američkih snaga prilikom intervencija na Bliskom istoku i Africi. No, brojčano gledajući, za razliku od razdoblja Hladnog rata, američka vojska znatno je posljednjih godina smanjila svoju nazočnost u Njemačkoj.

Kako piše američki dnevnik, studija povlačenja američkih vojnika iz Njemačke obuhvaća sve moguće scenarije, među kojima je potpuno ili djelomično povlačenje snaga iz te države, ali i prebacivanje određenog broja vojnika iz Njemačke u Poljsku.

Poljska je, naime, jedna od prvih zemalja članica NATO-a koja je ispunila zadaću vezanu za troškove obrane, a nije nevažna činjenica to kako je poljsko čelništvo znatno privrženije Trumpu od njemačkog.

Varšava je, također, posljednjih mjeseci predložila Pentagonu da je voljna platiti najmanje dvije milijarde dolara ukoliko bi američka vojska na njezinom teritoriju imala svoju stalnu bazu. Američka vojska je trenutno u toj zemlji stacionirana na temelju rotirajućih snaga, dok ostale članice NATO-a kao odgovor na rastuće ruske prijetnje funkcioniraju na isti način u baltičkim državama.

Europski dužnosnici, piše The Washington Post, nadaju se kako će se na predstojećem samitu u Bruxellesu izboriti za jedinstvo NATO-a, no Trump je prethodnih dana još jednom ponovio kako je nezadovoljan postojećim stanjem i neizdvajanjem određenih članica najmanje dva posto svojeg BDP-a za obranu. Sjedinjene Države, inače, troše 3,58 posto svojeg BDP-a na vojsku.

Razlike u proračunskim stavovima bile su uzrok sukoba na relaciji Trump-Merkel, a nesuglasice su dodatno proširene nakon nedavnog sastanka Johna Boltona, Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost, i njemačke ministrice obrane Ursule von der Leyen. Tijekom sastanka ministrica je najavila kako je Njemačka do 2024. godine spremna izdvojiti tek 1,5 posto BDP-a na obranu, što nikako nije zadovoljilo Trumpa.

U samom NATO-u tvrde kako nisu upoznati s Trumpovim planovima o povlačenju vojske iz Njemačke, ali potvrđuju kako je svima poznato poljsko lobiranje za premještajem snaga na njihov teritorij.

>>> Putin poslao poruku Norveškoj: Ovaj potez shvaćamo vrlo neprijateljskim

Analitičari pak tvrde da Varšava nije u stanju zadovoljiti američke potrebe, a svoja stajališta prisnažili su podacima kako je Poljska američkom partneru ponudila tek nekoliko objekata i vojnih instalacija u trajanju od 60 godina. Njemačka svoj odnos s vojnim saveznikom plaća izgradnjom potrebne infrastrukture, ali i mnogobrojnim ustupcima kada je u pitanju obračun troškova carine i poreza.

No ti ustupci neće zadovoljiti Trumpa koji je u nekoliko navrata optužio Berlin kako Njemačka duguje ogromne svote novca NATO-u i Sjedinjenim Državama, a stavove prvog čovjeka Bijele kuće Berlinu redovito ponavlja i američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell, najavljujući moguće promjene u dosadašnjem odnosu dviju država, diplomatski ne precizirajući o čemu se točno radi.