Kako bi potkrijepili svoju teoriju, Trumpovi pristaše pozivaju se na odluku ministarstva pravosuđa iz 2016. da ne podigne optužnicu protiv bivše državne tajnice Hillary Clinton, njegove demokratske protukandidatkinje u predsjedničkoj utrci te godine, zbog njezina rukovanja povjerljivim podacima.

Trumpovi pristaše također pokreću zasebnu istragu vezanu uz zadržavanje povjerljivih dokumenata protiv aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena kako bi istaknuli dvostruke kriterije kojima se, prema njihovom mišljenju, rukovodi pravni sustav koji kažnjava Trumpa, neospornog prvog kandidata za nominaciju Republikanske stranke za Bijelu kuću na izborima koji će se održati krajem 2024. godine, u odnosu na prijestupe koje su radili političari iz Demokratske stranke.

'Postoji li drugačiji standard za državnu tajnicu iz Demokratske stranke u odnosu na bivšeg republikanskog predsjednika?' kazao je nedavno guverner Floride Ron DeSantis, glavni Trumpov suparnik, a smatra da u njihovoj zemlji treba postojati jedan standard pravde za sve.

No argumenti kojima se vode republikanci kako bi ukazali na navodne dvostruke kriterije zanemaruju obilne činjenične i pravne razlike, a koje se odnose na namjeru, stanje svijesti i namjerne opstrukcije te ograničavaju vrijednost svake takve usporedbe. AP je napravio kratku i jezgrovitu analizu istraga protiv Clinton, Bidena i Trumpa, posebno u odnosu na ono što ih razdvaja.

Što je napravila Clinton?

Clinton se teretilo da je radi praktičnosti ponekad koristila privatne račune e-pošte za komunikaciju dok je bila glavni diplomat administracije predsjednika Baracka Obame. Ta ju je odluka stajala istrage 2015., kada je interno nadzorno tijelo obavještajnih agencija upozorio FBI na prisutnost potencijalno stotina e-poruka koje sadrže povjerljive podatke. Istražitelji FBI-a naposljetku su zaključili da je Clinton slala i primala mailove koji su sadržavali povjerljive informacije preko tog nezaštićenog sustava, uključujući informacije najstrože tajnosti.

Od otprilike 30.000 mailova, koje su njezini predstavnici predali službama, za 110 mailova u 52 lanca poruka otkriveno je da sadrže povjerljive informacije, uključujući neke od najstrože tajnosti. Istraga je trajala otprilike godinu dana, a FBI ju je zatvorio u srpnju 2016., utvrdivši da Clinton nije namjeravala prekršiti zakon. Ured je ponovno otvorio istragu nekoliko mjeseci kasnije, 11 dana prije predsjedničkih izbora, kad je je otkrivena nova hrpa e-mailova. Nakon pregleda te komunikacije FBI se ponovno odlučio protiv predlaganja podizanja optužbe.

Za što je Trump optužen?

U optužnici, koju je podigao posebni tužitelj ministarstva pravosuđa Jack Smith, navodi se da je Trump, kada je napustio Bijelu kuću nakon što mu je završio mandat u siječnju 2021., odnio stotine povjerljivih dokumenata na svoje imanje u Floridi, Mar-a-Lago, i zatim opetovano ometao vladinu istragu.

Materijal koji je Trump zadržao, kažu tužitelji, odnosio se na američke nuklearne programe, oružje i obrambene sposobnosti Sjedinjenih Američkih Država i stranih zemalja te potencijalne ranjivosti na napad - informacije koje bi, ako bi bile kompromitirane, mogle ugroziti sigurnost vojske i ljudi.

Osim gomilanja dokumenata na raznim lokacijama u vili - uključujući kupaonicu, plesnu dvoranu, tuš i njegovu spavaću sobu - ministarstvo pravosuđa kaže da je Trump pokazivao vrlo osjetljiv materijal osobama bez sigurnosnih dozvola i ometao FBI tako što je, između ostalog, uputio osobnog pomoćnika da premješta kutije po Mar-a-Lagu kako bi ih sakrio od istražitelja.

Iako su Trump i njegovi saveznici tvrdili da je mogao raditi s dokumentima što je htio prema zakonu o predsjedničkim dokumentima, optužnica je zaobišla taj argument i nijednom se ne poziva na taj statut. Sve u svemu, uključuje 37 točaka optužbi protiv Trumpa, a većinu prema statutu zakona o špijunaži, koji se odnosi na namjerno zadržavanje podataka o nacionalnoj obrani.

Što razdvaja slučajeve Clinton i Trump?

Mnogo toga, ali dvije bitne razlike su u samovolji i opstrukciji. U inače oštroj procjeni, u kojoj je označio njezino rukovanje mailovima kao 'izuzetno nemarno', tadašnji direktor FBI-a James Comey objavio je da istražitelji nisu pronašli jasne dokaze da su Clinton ili njezini suradnici namjeravali prekršiti zakone koji reguliraju povjerljive informacije.

Kao rezultat toga, rekao je, 'nijedan razuman tužitelj' ne bi pokrenuo slučaj. Relevantni slučajevi zakona o špijunaži koje je pokrenulo ministarstvo pravosuđa u prošlosti, rekao je Comey, uključivali su faktore kao što su nastojanje da se ometa pravda, namjerno pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima i indikacije nelojalnosti SAD-u. Nijedan od tih čimbenika nije postojao u istrazi protiv Clinton, istaknuo je tadašnji direktor FBI-a.

To je u suprotnosti s optužbama protiv Trumpa, za kojeg tužitelji kažu da je bio uključen u pakiranje kutija koje su prenošene u Mar-a-Lago, a zatim je aktivno poduzeo korake da sakrije povjerljive dokumente od istražitelja. Optužnica ga tereti da je, primjerice, sugerirao odvjetniku da sakrije dokumente tražene sudskim pozivom ministarstva pravosuđa i da je lažno tvrdio da su svi traženi spisi predani, iako ih je više od 100 ostalo u kući.

Optužnica opetovano citira Trumpove vlastite riječi protiv njega kako bi se dokazalo da je razumio što radi i što mu zakon dopušta, a što mu ne dopušta činiti. Tako se opisuje sastanak iz srpnja 2021. u njegovu golf klubu u Bedminsteru u New Jerseyju, kada je pokazao Pentagonov 'plan napada' osobama bez sigurnosne dozvole za pregled materijala i izjavio da je 'kao predsjednik mogao skinuti oznaku tajnosti'. U optužnici se navodi da je rekao: 'Sad ne mogu, znate, ali ovo je još uvijek tajna.' Taj razgovor je snimljen i vjerojatno će biti snažan dokaz te potkopati Trumpove često ponavljane tvrdnje da je deklasificirao dokumente koje je ponio u Mar-a-Lago.

Gdje se u toj priči nalazi Biden?

Bijela kuća je u siječnju otkrila da je, dva mjeseca ranije, Bidenov odvjetnik pronašao, kako je rečeno, 'mali broj' povjerljivih dokumenata iz perioda u kojem je bio potpredsjednik, a tijekom pretrage uredskog prostora Bidenova bivšeg instituta u Washingtonu. Dokumenti su predani ministarstvu pravosuđa.

Bidenovi odvjetnici naknadno su locirali dodatnu seriju povjerljivih dokumenata u njegovoj kući u Wilmingtonu u Delawareu, a FBI ih je još pronašao tijekom dobrovoljne pretrage imovine. Otkrića su predstavljala ponižavajući udarac Bidenovim nastojanjima da povuče jasan kontrast između svog i Trumpovog rukovanja osjetljivim informacijama. Ipak, kao i kod Clinton, postoje značajne razlike.

Iako je državni odvjetnik Merrick Garland u siječnju imenovao drugog posebnog tužitelja koji će istražiti Bidenove dokumente, optužnica nije podignuta i, barem do sada, nisu se pojavili nikakvi dokazi koji bi upućivali na to da je itko namjerno premjestio povjerljive dokumente ili pokušao spriječiti FBI u njihovu povratu. Iako je FBI prošlog kolovoza dobio nalog za pretragu zbog vraćanja dodatnih povjerljivih dokumenata, svaka od pretraga obavljena je dobrovoljno, uz pristanak Bidenova tima.

Ministarstvo pravosuđa, osim toga, obavijestilo je Trumpova potpredsjednika Mikea Pencea ranije ovog mjeseca da neće podizati optužnicu protiv njega nakon otkrića povjerljivih dokumenata u njegovoj kući u Indiani. Taj slučaj također nije uključivao nikakve optužbe za namjerno zadržavanje dokumenata ili ometanje istrage.