'Ne čude me razmišljanjaDonalda Trumpa o NATO-u. Svakome tko se ozbiljno bavi obrambenom i sigurnosnom politikom jasno je da se Sjevernoatlantski savez mora reformirati kako bi bio efikasniji', kaže nam Miro Kovač, bivši HDZ-ov ministar vanjskih i europskih poslova, a danas zastupnik u Hrvatskom saboru, u kojem je član Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Kovač, koji će ispred Parlamentarne skupštine NATO-a boraviti na inauguraciji novog američkog predsjednika u petak, mišljenja je da moguća promjena stava SAD-a prema NATO-u predstavlja šansu, nama Europljanima, da se trgnemo i konačno uspostavimo efikasnu obrambenu suradnju na europskom kontinentu, pravu europsku obrambenu strukturu. O tomu se već razmišljalo 1950-ih godina, napominje, ali uvijek je netko blokirao uspostavu efikasnog europskog obrambenog mehanizma.

'Donaldu Trumpu se zaista ne treba čuditi. Budući američki predsjednik u prvom redu želi postići deal s Rusijom, a u Europskoj uniji kao jedinog ozbiljnog partnera vidi Njemačku. Zar tomu nije tako?', pita se Kovač. Hrvatska će u novoj konstelaciji snaga morati pažljivo birati svoje poteze jer bi se moglo dogoditi da biramo između dojučerašnjih saveznika. Bivši ministar kaže da iz svega toga za nas u Hrvatskoj proizlazi to da moramo jačati svoju obrambenu moć i pripremati se za moguće promjene političke konfiguracije u Europi, posebno u našem jugoistočnom susjedstvu. 'Pitanje Bosne i Hercegovine postaje krucijalno. Hrvatska ima dvostruku obavezu: Hrvatima jamčiti osobitu skrb i podržavati ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine', smatra Kovač.

Blažeković: Trump nije dovoljno upoznat sa situacijom

HNS-ov Boris Blažeković, koji je vodio Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a tijekom četiri godine vladavine Kukuriku koalicije, ne slaže se s Trumpom u mišljenju da je NATO zastarjela organizacija. Upravo suprotno, smatra NATO jednom od najmodernijih međunarodnih organizacija. Posebno je istaknuo najmoderniji sustav obrane od elektroničkog napada (cyber defence) koji je NATO postavio u Estoniji. Baš Trumpa to bi moglo zanimati jer se posljednjih tjedana nalazi pod optužbama da su mu ruski hakeri pomogli da pobijedi na predsjedničkim izborima.

'Očito Trump nije dovoljno upoznat s načinom rada i suvremenošću NATO-a', mišljenja je Blažeković. Vojna doktrina NATO-a počiva na vojnoj snazi svake pojedine članice, stoga postoji preporuka, objašnjava HNS-ovac, a koja nije obveza, da članice uplaćuju dva posto BDP-a u svoj proračun. Upravo je ta stavka ono što Trumpu smeta jer se ne uplaćuje dovoljno pa većina tereta pada na leđa SAD-a. Blažeković kaže da članice nastoje dostići taj cilj i čak je i Hrvatska ove godine povisila vojni proračun. 'Čini mi se da Trump nije u potpunosti upoznat s radom NATO-om jer je to i politički savez, a ne samo vojni', oštar je Blažeković.

Ako Trump ostane pri svome stavu, NATO bi mogao biti derogiran. Blažeković kaže da je činjenica to da oko 60 do 70 posto NATO-a čine snage SAD-a, a iako Trumpove izjave nisu optimistične po budućnost NATO-a, ističe da, koliko je upoznat s okolnostima američke obrambene politike, njihovih snaga, a i Trumpova ministra obrane Jamesa 'Mad Doga' Mattisa, ne vjeruje da će se nešto značajno promijeniti u radu NATO-a u sljedeće četiri godine.

Ukoliko se ipak nešto značajnije promijeni nauštrb sigurnosti Europe i Sjevernoatlantskog saveza, dogodili bi se poremećaji koji bi imali dalekosežne posljedice na geopolitiku i strategiju. Hrvatska je, nastavlja, bez obzira na sve, velik saveznik SAD-a na ovom području, dosta trusnom - vidjeli smo ono što se događalo u Republici Srpskoj, pa i ovaj vlak na Kosovu te u Srbiji samoj. 'Smatram da će za Trumpa ovdje biti puno posla, ali ne na našu štetu', zaključio je Blažeković.

Čehulić Vukadinović: Trumpove izjave o NATO-u stoje

Lidija Čehulić Vukadinović s Fakulteta političkih znanosti, izvrsna poznavateljica prilika u NATO-u, kaže da je Trump razborit čovjek, biznismen koji najveći dio svega toga gleda kroz materijalnu korist, profit, troškove... Prema njezinom mišljenju, Trump je nešto apsolutno novo u međunarodnoj politici i nešto na što političari, kreatori vanjske politike i obični građani, nisu do sada navikli ni od jednog, a kamoli od predsjednika SAD-a.

'Izjave o NATO-u stoje - NATO nije uspio, uz sve pokušaje, transformirati se u dovoljnoj mjeri u novim prilikama u međunarodnoj zajednici, a ni ne postoji politička volja za to, niti sve članice mogu i žele povećati svoja izdvajanja za obranu u ovim ekonomski kriznim i nestabilnim vremenima', objašnjava Čehulić Vukadinović. Navodi da projekti racionalizacije troškova članica NATO-a poput Smart Defencea također nisu donijeli očekivane rezultate. Pitanje obrane, nastavlja, pogotovo s novim izazovima kojima su izložene i članice NATO-a, europske zemlje, želi se ostvarivati unutar vlastitih, nacionalnih granica.

'Na papiru je sve lijepo zamišljeno u deklaracijama, strategijskim konceptima Saveza, ali realnost je drugačija. Reforme idu sporo i teško. Nije ovo prvi put da SAD optužuje europske saveznike za nečinjenje; SAD je čak namjeravao izaći iz NATO-a (više su to bile izjave da se uplaši Europljane nego što je stvarno izvedivo), ali sada takve optužbe na račun Saveza dolaze od predsjednika najjače članice koja izdvaja tradicionalno najviše od svih za transatlantsku obranu, čak tri četvrtine sredstava', ocjenjuje Čehulić Vukadinović.

Zaključno kaže da ćemo vidjeti dokle će Trump ići u svojim prijetnjama, a za Hrvatsku je optimistična jer imamo jako dobre odnose s Washingtonom, pogotovo na sigurnosnom planu, i sumnja da će se mijenjati naši odnosi prijateljstva i savezništva sa SAD-om.