Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), za tportal je pojasnila kako do takvog nevremena dolazi kada imamo učestalo pritjecanje vlažnog i nestabilnog zraka s Atlantika u ljetno doba.

'Ljeti je atmosfera nestabilna, pri čemu su lokalni učinci dominantni. U Istri se dogodilo to da su lokalna strujanja izazvala malo jači oblak koji je dosta dugo stajao na istom mjestu. Utopio se u povoljna strujanja i u konačnici je došlo do nevremena', kazala je Tutiš.

Istaknula je da se to događa kada imamo značajno različite zračne mase u odnosu na masu koja je bila prije toga.

'Prije nevremena imali smo iznimno visoke temperature, tlo i more su se zagrijali i kada u takvoj situaciji dolazi do promjene s hladnijim zrakom, onda se može očekivati nevrijeme. Što su termičke promjene između zračnih masa veće, tada su veće i šanse da vremenske pojave na frontalnim plohama između tih zračnih masa budu ekstremnije', pojasnila je Tutiš.

Dodala je da je područje iznad Istre poznato kao ono na kojem nastaju olujni oblaci jer je niz faktora koji pogoduju tome. Prema njezinim riječima, u narednom kraćem periodu nije isključena mogućnost da se tuča ponovi jer će ponovno doći do zagrijavanja, a nakon toga i do prodora hladne fronte.