Požar kod Splita za sobom je ostavio čak četiri i pol tisuće hektara zgarišta. Gotovo trećina te površine bila je pod poljoprivrednim kulturama. Neki su maslinici i vinogradi doslovno pretvoreni u prah i pepeo. Šteta je, prema prvim procjenama, veća od 42 milijuna kuna. Obnova će potrajati godinama, a pomoć je obećala i država. O mogućim naknadama u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić
'Već sutra izlazi Pravilnik za mjeru 5.2 iz programa ruralnog razvoja, za obnovu poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednog potencijala na područjima pogođenima elementarnim nepogodama ili katastrofama, u ovom slučaju požarima koji su zadesili Dalmaciju. Natječaj izlazi između 1. i 4. kolovoza, osigurali smo 20 milijuna eura, s tim da ako štete budu veće, imamo još dovoljno novaca da osiguramo onoliko koliko bude trebalo. S ovim natječajem saniramo štetu u stopostotnom iznosu za ona poljoprivredna zemljišta koja su izgorjela', rekao je ministar Tolušić gostujući u Dnevniku HTV-a.
Pojasnio je kako će se tim novcem sanirati svi izgorjeli trajni nasadi, poljoprivredni strojevi, obnova samog zemljišta, gospodarske zgrade koje su izgorjele. Na poljoprivrednicima je, napomenuo je, da budu upisani ili u ARKOD sustav ili Upisnik poljoprivrednika, što su i minimalni kriteriji propisani ovim sustavom.
Nema žurbe ni straha da će netko zakasniti
'Nema nikakve žurbe ni straha da će netko negdje zakasniti. Moraju se napraviti sve procjene na terenu, to će napraviti općinska i županijska povjerenstva koja će procijeniti štetu, a od listopada ćemo skupljati prijave dok se svi papiri skupe i ništa neće koštati naše poljoprivrednike', istaknuo je Tolušić.
Najavio je će kako državna tajnica i njegov pomoćnik iz Ministarstva poljoprivrede sutra boraviti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u ovaj postupak uključit će se i razvojne agencije te konzultanti kako bi se sve saniralo.
'Svi će se prijaviti, sve ćemo pričekati i vjerujem da ćemo povući maksimalno novca koliko se može dati', poručio je.
Isplata se može očekivati pred proljeće iduće godine
Upitan kada se može očekivati isplata tog novca, ministar je odgovorio kako je realno da će to biti razdoblje pred proljeće iduće godine i sjetvu.
'Ovo je dio europskog novca, odnosno hrvatskog novca koji povlačimo iz europskog programa ruralnog razvoja i nadoknađujemo štetu u stopostotnom iznosu. Znači, onom poljoprivredniku kojemu je izgorio maslinik, moći će obraditi svu zemlju, dobiti novce za svaku sadnicu koju je posadio, sve moguće štete koje su mu nastale mi zapravo s tim pokrivamo, uz minimalnu količinu dokumentacije koja je potrebna', dodao je.
Na ovaj natječaj mogu se javiti i poljoprivrednici čiji su nasadi nastradali i tijekom ovogodišnjeg mraza i tuče u Međimurju i Zagorju, ali Tolušić napominje kako se kroz ovaj natječaj sanira uništeno zemljište i uništeni nasadi na tom zemljištu, dok je za sve ostalo predviđen 'klasični' institut elementarne nepogode.
Nastavimo li ovakvim tempom do 2020. potrošit ćemo svih 2,4 milijarde eura iz EU fondova
Razloge zašto je u ovoj godini iskorišteno 30 posto novca iz EU fondova, a lani tek 8 posto, Tolušić vidi prije svega u novoj ekipi u Ministarstvu i Agenciji za plaćanje.
'Raspisali smo natječaje u ovih desetak mjeseci koliko se raspisalo u zadnje dvije godine, riješili smo sve one grijehe iz prošlosti koji su se vukli zadnjih dvije do tri godine i ubrzano radimo na novim natječajima, na novim analizama, Puno smo pojednostavili procedure i rezultat toga je preko 500 milijuna eura raspisanih natječaja do kraja godine. Ako nastavimo ovakvim tempom, mi ćemo do 2020. potrošiti ovaj iznos od 2,4 milijarde eura koliko nam je na raspolaganju', rekao je.
Na ovaj natječaj mogu se javiti i poljoprivrednici u Međimurju i Zagorju i drugdje kojima su nasadi uništeni tučom i nevremenom ili mrazom. Da se dobro raspolagalo poljoprivrednim zemljištem do ovakvih požara ne bi došlo, dodao je. Komentirajući podatak o 30 postotnoj iskorištenosti EU fondova naspram osam posto prošlogodišnjih Tolušić je kazao kako će 'nova ekipa' do kraja 2020. godine 'potrošiti' iznos od 2,4 milijarde eura koliko Hrvatskoj stoji na raspolaganju