Hrvatska je do sada odgledala šest inauguracija, a ova Milanovićeva, koja će se 18. veljače održati u Uredu predsjednika na Pantovčaku, prva je koja se ne održava na Markovu trgu.

Prva Tuđmanova inauguracija

Markov trg prvi put bio je domaćin predsjedničkog davanja prisege još 1992., kada je usred ljeta, u kolovozu, na prvi mandat prisegnuo Franjo Tuđman. Prvi hrvatski predsjednik prisegu je davao pred ustavnim sucima i tadašnjim predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem, a prva inauguracija ostat će zapamćena po tome što je usred ceremonije intervenirao u tekst prisege. Tuđman, koji je trebao čitati tekst prisege ponavljajući ga za Crnićem, umjesto 'na korist svih hrvatskih državljana' izgovorio je 'na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana', a samu prisegu završio je riječima: 'Tako mi Bog pomogao.'

Nakon izgovaranja prisege Crnić je Tuđmanu stavio i predsjedničku lentu.

S obzirom na to da je Hrvatska bila usred ratnih zbivanja, na samoj inauguraciji nije bilo stranih visokih dužnosnika, a osim obitelji i građana, pratili su je tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, predsjednik Vlade Franjo Gregurić, mandatar za sastav nove Vlade Hrvoje Šarinić, drugi visoki dužnosnici, predstavnici hrvatskih političkih stranaka, vjerski dostojanstvenici, predstavnici diplomatskog i konzularnog zbora, predstavnici Hrvatske vojske, predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Sveučilišta te istaknuti kulturni i javni djelatnici.

Druga Tuđmanova inauguracija

Pet godina kasnije, 1997., točno na dan obljetnice Oluje, 5. kolovoza, na Markovu trgu održana je druga Tuđmanova inauguracija.

Prisegu za svoj drugi mandat Tuđman je ponovno davao pred ustavnim sucima i predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Tuđman je došao na Markov trg u pratnji supruge Ankice, prošao između počasnih postrojbi te svečane postrojbe Hrvatske vojske, a na pozornici su ga dočekali ustavni suci. Polaganje prisege započelo je himnom, no za razliku od prvog puta, Tuđman ovaj put riječi prisege nije izgovarao ponavljajući ih za Crnićem, nego je sam izgovorio prisegu držeći lijevu ruku na Ustavu Republike Hrvatske i s uzdignutom desnicom. Sam tekst prisege zakonski je izmijenjen uoči inauguracije tako da su Tuđmanove 'intervencije' s prve inauguracije dodane u zakonski određen tekst prisege.

Nakon što je potpisao prisegu Crnić je ponovno stavio Tuđmanu predsjedničku lentu, a poslije prvih čestitki topnička bitnica na Griču ispalila je 25 počasnih hitaca.

Tuđman se nakon toga nazočnima obratio i govorom. U njemu je govorio o višegodišnjoj težnji Hrvatske za samostalnošću, spomenuvši kako je svijet 's divljenjem, začudno, gledao osamostaljenje Hrvatske'. Govorio je i o završetku mirne reintegracije, 'zamjetnim gospodarskim rezultatima', ali i planovima za drugi mandat.

'Od prvih dana uspostave samostalne Hrvatske zahtijevao sam - a sada ću u mirnodopskim okolnostima još odlučnije na tome ustrajati - da se iz redova naše istinski demokratske vlasti bespogovorno uklanjaju svi ostaci komunističkog nenarodnog režima, a također i sve pojavnosti birokracije i činovničke samovolje prema građanima, a neodgovornosti prema vlastitoj državi. U svom novom mandatu zahtijevat ću skrajnju dosljednost u beskompromisnom sprečavanju i obračunu sa svim oblicima mita i korupcije, odnosno svake zloporabe službenog položaja ili potkradanja državne imovine. Ali također i ilegalnog rada te izbjegavanja poreznih i drugih obveza ili stečenih privilegija na protuzakonit način. S obzirom na izrazito nepovoljne demografske prilike, uzrokovane protuhrvatskim režimima u prošlosti, valja nam odlučnije rješavati uvjete za brži i što brojniji povratak iseljenika i privremeno zaposlenih u inozemstvu. Moramo biti svjesni toga da od demografske obnove ovisi i sveopći napredak Hrvatske', kazao je između ostalog Tuđman.

No Tuđman nije dočekao kraj svog mandata preminuvši 1999. godine.

Prva Mesićeva inauguracija

Izbori nakon njegove smrti iznjedrili su novog predsjednika iz redova dotadašnje oporbe. U veljači 2000. prisegu je na svoj prvi mandat dao Stjepan Mesić, uz Tuđmana jedini hrvatski predsjednik koji je obnašao dva predsjednička mandata.

Kako je nakon smrti Tuđmana i Hrvatska počela izlaziti iz svojevrsne međunarodne izolacije, tako je i Mesićevo davanje prisege bio najveći međunarodni skup u Hrvatskoj od stjecanja državne neovisnosti do tada. Na Markov trg tada je došlo 12 predsjednika država i čak 71 strano izaslanstvo.

Iako se razmišljalo i o drugim lokacijama za inauguraciju, na kraju je ipak sve ostalo na Markovu trgu. No za razliku od Tuđmana, Mesić je odbio da dio svečanosti bude stavljanje predsjedničke lente, a koja će se u predsjedničke inauguracije vratiti tek s Kolindom Grabar Kitarović.

Mesić je te 2000. na inauguraciju došao u pratnji supruge Milke iz smjera Banskih dvora. Prošao je pored počasne bojne Prvog gardijskog zdruga, no za razliku od prethodnih inauguracija, vojnici nisu bili odjeveni u crvene odore. Na pozornici su ga dočekali ustavni suci na čelu s predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom Sokolom. Mesić je, držeći lijevu ruku na Ustavu i s podignutom desnom rukom, izgovorio tekst prisege, a potomga je potpisao.

Nakon čestitke Sokola i supruge Milke Mesić je održao kratki govor, poručivši odmah na početku da će biti 'predsjednik svih građana', ali i 'građanin predsjednik'. Podsjetio je da je početkom siječnja došlo i do promjene vlasti u Hrvatskoj.

'Želim doprinijeti ostvarenju Programa promjena koji je Vlada predložila, a Hrvatski državni sabor podupro i usvojio. Naši građani za te promjene dali su svoj glas i nakon godina čekanja i odricanja itekako ih zaslužuju. Koristim ovu prigodu pridružiti se pozivu koji je predsjednik Vlade uputio ukupnoj našoj javnosti. Udružimo snage i stvorimo Hrvatsku kakvu svi mi njeni građani sanjamo i zaslužujemo. Svi želimo da Hrvatska postane istinsko demokratsko društvo. Učvrstiti sve institucije pravne države, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, slobode medija te stvaranje stabilnog i trajnog okvira tržišnog gospodarstva i socijalno odgovorne države naša je zadaća i dužnost', kazao je između ostalog Mesić.

Kazao je i da u Hrvatskoj novog, poslijeizbornog doba nema više prostora niti smije biti okolnosti za 'grijeh struktura', a mnoge strane goste pozvao je da budu partneri Hrvatskoj u njenom putu prema NATO-u i Europskoj uniji.

Druga Mesićeva inauguracija

Slično kao i na prvoj inauguraciji, Stjepan Mesić dao je prisegu u veljači 2005., no uz ipak manje uzvanika i svjetskih državnika, ali i kao prvi predsjednik kojemu su sužene ovlasti nakon izmjena Ustava u studenom 2000.

Kao i na prvoj inauguraciji, Mesić je u pratnji supruge Milke na Markov trg stigao pješice iz smjera Banskih dvora. Prošao je pored Počasno-zaštitne bojne te se popeo na pozornicu na kojoj su ga dočekali ustavni suci na čelu s predsjednikom Ustavnog suda Petrom Klarićem.

Sama pozornica bila je okićena cvijećem, a iza Mesića nalazila se velika hrvatska zastava. Himnu je izveo zbor HNK.

Po dolasku na pozornicu Klarić je izvijestio o rezultatima izbora te pozvao Mesića da prisegne. Nakon što je izgovorio zakonom određen tekst prisege on ju je i potpisao te održao inauguracijski govor.

U govoru je građanima poručio da će mu prvi i najviši cilj i dalje biti demokratska Hrvatska, država ravnopravnih građana, dok je svijetu poručio kako će nastaviti raditi na tome da Hrvatska bude otvorena država, usmjerena na ulazak u euroatlantske integracije. 'Demokratska Hrvatska, država svih svojih građana, ponavljam: ravnopravnih građana, bila je i ostaje moj prvi i najviši cilj! Hrvatska u kojoj će se dobro živjeti, u kojoj će se živjeti od rada i rezultata rada, u kojoj će se vrednovati znanje i kvalificiranost, a ne lukavstvo i prijevara, o takvoj Hrvatskoj sanjam', kazao je Mesić u govoru.

Mesić je naglasio da se ne obraća samo onima koji su za njega glasali, nego svim građanima Hrvatske. 'Ne želim dijeliti, nego objedinjavati. Ne želim vladati, nego služiti – svima vama i našoj domovini', dodao je.

Posebno se obratio susjednim zemljama. 'Nemojmo dozvoliti prošlosti da nam onemogućava put u budućnost. Ali ne prešućujmo prošlost. I, što je možda još važnije – nemojmo prošlost krivotvoriti, ni ovu jučerašnju, ni onu nedavnu. Svaka borba protiv istine unaprijed je osuđena na neuspjeh. A svatko tko se ne želi suočiti s istinom o sebi i o vlastitoj prošlosti – taj je kukavica. Smognimo hrabrost da istini pogledamo u oči, i to najprije istini o sebi samima, a tek potom o drugima', kazao je Mesić u govoru.

Građanima je na kraju poručio da, iako su mu ovlasti sužene, i dalje će govoriti u njihovo ime i biti građanin-predsjednik.

Sama inauguracija kratko je trajala, a okupila je oko 1000 ljudi, među kojima devet šefova država, predstavnike Europske komisije, NATO-a, OESS-a, desetak osobnih izaslanika predsjednika država te hrvatske dužnosnike izvršne i zakonodavne vlasti.

Stjepan Mesić ujedno je bio posljednji predsjednik koji je biran na dva uzastopna mandata. Iako se kasnijih godina spekuliralo o njegovoj trećoj kandidaturi, Ustav jasno kaže da nitko ne može biti biran za predsjednika više od dva puta.

Inauguracija Ive Josipovića

I dok je u izvršnoj vlasti tijekom godina hrvatske neovisnosti uglavnom vladao HDZ, na Pantovčaku je niz mandata 'lijevog' predsjednika nastavio Ivo Josipović, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu i zastupnik SDP-a.

Markov trg ponovno je bio pozornica za prisegu, ovog puta trećeg predsjednika. Sama inauguracija ponovno je održana sredinom veljače, i to 2010., a značajna uloga pritom je dana glazbi, s obzirom na to da je Josipović i klasični glazbenik.

Kada je Grički top označio podne i nakon zvonjave zvona crkve svetog Marka, himnu je izveo Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i dječji zbor Zvjezdice. U inauguraciji je ponovno sudjelovala postrojba Počasno-zaštitne bojne, a cijela svečanost koštala je oko 600 tisuća kuna.

Josipović je praćen suprugom Tatjanom i kćerkom stigao iz smjera Ćirilometodske ulice, a na pozornici ga je dočekala predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec te je podsjetila na rezultate izbora i pozvala Josipovića da prisegne.

Riječi prisege izrekao je ponavljajući ih za Omejec, a nakon što je potpisao prisegu održao je inauguracijski govor. U njemu je zahvalio i svom prethodniku Mesiću, ali i prisjetio se prvog predsjednika Franje Tuđmana.

Naglasak u njegovu govoru bio je na pravdi. 'Došlo je vrijeme da se Hrvatska preispita i odlučno promijeni ono što je pogrešno, ono što ljude čini nejednakima, što ih dijeli i ponižava. Nije samo riječ o tome da moramo mijenjati zakone i donositi nove ili bolje. Riječ je o tome da svatko od nas počne mijenjati sebe. Jer temelj pravde uvijek smo mi sami, jer je svatko od nas taj koji svojim ponašanjem stvara ili negira pravednost. Zato, ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu!' kazao je između ostalog Josipović.

Kako je Hrvatska tada itekako osjećala posljedice gospodarske krize, naglasak Josipovića bio je i na poboljšanju standarda građana, a osvrnuo se i na tada skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

'Zadaće koje su pred Hrvatskom, a time i pred nama koji smo dobili mandat da je vodimo, velike su. Inzistirat ću na razvoju države utemeljenom na vrijednostima odgovornosti, poštenja, povjerenja, poštovanja i načelima jednakih mogućnosti, nediskriminacije i vrednovanja kroz znanje i rad, jednom riječju – na pravednosti. Inzistirat ću na razvijanju sustava koji će potaknuti građane da prihvate i žive ove vrijednosti i načela, a ne da se osjećaju gubitnicima ako to čine. Drugim riječima, inzistirat ću na sustavu u kojem će biti kristalno jasno da se korupcija i kriminal ne isplate. Imovina i društveni status stečeni na ovaj način neće biti dugog vijeka. Vratit ćemo ljudima dostojanstvo i vjeru u to da se poštenje i odgovornost isplate', kazao je u svom govoru.

Inauguracija je završila pjesmama 'Crn bel' Igora Kuljerića, 'Voda zvira' Josipa Štolcera Slavenskog i 'Zahvalnicom' Franje Dugana mlađeg.

Inauguracija Kolinde Grabar Kitarović

Iako se Josipović natjecao za drugi mandat, na izborima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović te se nakon dva 'lijeva' predsjednika na Pantovčak vratila osoba koju je podržavao HDZ.

Kao i u slučaju Josipovića, inauguracija je počela u podne, no ne 18. veljače, kada su prisegu davali i Josipović i Mesić, nego nekoliko dana ranije, točnije 15. veljače 2015.

Tada izabrana predsjednica Grabar Kitarović netom prije podneva na Markov je trg stigla pješice Ilicom i Tomićevom ulicom te se do Gornjeg grada prevezla uspinjačom. Cijelim putem pozdravljali su je građani, a dočekale su je i povijesne postrojbe.

Nakon pucnja Gričkog topa Grabar Kitarović je u pratnji supruga Jakova uz fanfare stupila na Markov trg, a na pozornici su je dočekali ustavni suci na čelu s predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec.

Glumac Joško Ševo prvo je izrecitirao tekst hrvatske himne, a uslijedilo je njeno intoniranje. Nakon himne održana je minuta šutnje za poginule u Domovinskom ratu, a Renata Sabljak otpjevala je međimursku pjesmu 'Dej mi Bože'.

Jasna Omejec pročitala je rezultate izbora, nakon čega je Grabar Kitarović dala prisegu. Grabar Kitarović vratila je u ceremoniju predsjedničku lentu, no nije ju nosila, nego joj je ona samo uručena. Uvela je i novi moment, a to je da je u jednom trenutku pripadnik Počasno-zaštitne bojne na pozornicu donio hrvatsku zastavu kojoj je predsjednica odala počast i poljubila je. U tom trenutku glumac Dragan Despot pročitao je 'Himnu slobodi' Ivana Gundulića.

Nakon odavanja počasti zastavi uslijedio je inauguracijski govor, a već na početku zahvalila je braniteljima. U govoru je stavila naglasak na zajedništvo i obećala biti predsjednica svih građana.

'Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimo povijesti naše podjele i zablude. Samo zajedništvom cijelog naroda možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova. Ideološkim podjelama nećemo ostvariti bolji život, niti ćemo biti bolji ljudi. Samo ćemo produbiti stare podjele i stvoriti nove sukobe koji nikada nikome nisu donijeli dobro. Kao što je predsjednik Tuđman pomirbom podijeljenog hrvatskog nacionalnog bića stvorio preduvjete za uspostavu hrvatske države, tako i mi danas novim hrvatskim zajedništvom moramo otvoriti novu stranicu naše bolje budućnosti. Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti!' kazala je u govoru.

Temu zajedništva provukla je i govoreći o gospodarstvu, Hrvatskoj vojsci, ali i vanjskoj politici.

Osvrnula se i na činjenicu da je prva predsjednica. 'Kao prva hrvatska predsjednica, ponosna sam što je naše društvo napravilo civilizacijski iskorak. Mnogi su me prije objave kandidature pitali – zašto ideš u to? Hrvatska još nije spremna za ženu predsjednicu. To me je dodatno motiviralo jer sam znala da naš narod zna donijeti pravu odluku. Pozorno ću pratiti poštivanje Ustava koji ravnopravnost spolova svrstava u najveće vrednote ustavnog poretka, baš kao i druge vrednote koje štite manjinske društvene skupine jer to govori o uljuđenosti društva i predstavlja mjeru poštovanja prema nama samima', kazala je u govoru.

'Nema toga što mi ne možemo postići kad smo jedinstveni. Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska!' zaključila je.

Nakon govora puhački orkestar HV-a izveo je 'Odu zemlji' Jakova Gotovca, ansambl Lado otpjevao je tradicionalnu pjesmu 'Lijepo pjeva za lugom djevojka', stihove 'Oproštaja' Tina Ujevića izrecitirao je Joško Ševo, krčki tanac izveo je ansambl Lado, a Radojka Šverko uz pratnju orkestra HV-a pjesmu 'Ljubim te do bola'. Za kraj je ostavljen završni prizor iz opere 'Ero s onoga svijeta' Jakova Gotovca, a koji su izvela četiri zbora - 'Lado', zbor HRT-a, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić te zbor mladih Izvor. Potonji je inauguraciju zaključio pjesmom 'Dream for the future'.

Inauguracija je koštala oko 600 tisuća kuna, a osim hrvatskih dužnosnika i predstavnika javnog života, na davanju prisege pojavilo se osam predsjednika država i to uglavnom iz regije. Na inauguraciji je posebnu pažnju izazvao premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Inauguracija Zorana Milanovića

I Grabar Kitarović je, kao i njezin prethodnik Josipović, pokušala osvojiti drugi mandat, no hrvatski birači odlučili su se na Pantovčak vratiti predsjednika lijeve političke orijentacije.

Zoran Milanović prisegu će dati u utorak 18. veljače i već sada je jasno da će ostati zapamćen kao prvi predsjednik čija inauguracija neće biti održana na Markovu trgu.

Milanović se odlučio na skromno davanje prisege na Pantovčaku, u Uredu predsjednice, odnosno predsjednika. Na samu svečanost pozvano je 40-ak uzvanika i to mahom predstavnici izvršne, zakonodavne i sudske vlasti.

Na inauguraciju nisu pozvani strani dužnosnici, predstavnici diplomatskog zbora, kao ni predstavnici vjerskih zajednica. Jednako tako, Milanović, poput Mesića i Josipovića, na inauguraciji neće imati dodjeljivanje predsjedničke lente.

Prema najavljenom programu, svečanost bi trebala započeti u podne, a u svečanu dvoranu, u kojoj će biti održana, netom prije Milanovića, koji će biti u pratnji supruge Sanje Musić Milanović, pristići će uzvanici te ustavni suci na čelu s predsjednikom Ustavnog suda Miroslavom Šeparovićem.

Na početku same svečanosti bit će izvedena himna. Kako je ranije otkriveno, nju će izvesti Josipa Lisac uz pratnju Zvjezdana Ružića na klaviru. Nakon toga predsjednik Ustavnog suda pročitat će izborne rezultate i pozvati Milanovića na davanje prisege.

Kako doznajemo, dogovoreno je da Milanović sam izgovori prisegu, a ne da ponavlja riječi za predsjednikom Ustavnog suda, kako su to radili neki njegovi prethodnici. Nakon toga Milanović će potpisati prisegu te održati inauguracijski govor.

Poslije govora klapa Hrvatske ratne mornarice za kraj inauguracije trebala bi izvesti pjesmu 'Tvoja zemlja' Vice Vukova. Radi se o jednoj od poznatijih domoljubnih pjesama, a koja se često zna čuti na svečanostima i u različitim stranačkim stožerima, no ipak najčešće na velikim SDP-ovim skupovima te se čak naziva neslužbenom himnom te stranke, iako nikada nisu dobili dozvolu da je koriste kao službenu himnu.

Nakon inauguracije uslijedit će kratki koktel za uzvanike te će se odmah održati i primopredaja u Uredu predsjednika.

U svečanosti će sudjelovati i Počasno-zaštitna bojna, a iako je za inauguraciju predviđeno 650 tisuća kuna, jasno je da taj iznos neće biti potrošen u cijelosti.