Istraživanje provedeno na uzorku od tri tisuće odraslih Britanaca predstavljeno je na sastanku s ciljem određivanja novih smjernica za stvaranje sretnijeg i produktivnijeg društva. Taj skup koincidirao je s osnutkom Akcije za sreću, udruge posvećene stvaranju masovnog pokreta za poboljšavanje načina života, koju su podržali 'guru sreće' lord Richard Layard s London School of Economics, Anthony Seldon, upravitelj koledža Wellington i Geoff Mulgan, direktor zaklade Young.

Ured za nacionalnu statistiku od ovog će mjeseca po prvi put uključiti četiri pitanja o sreći u redovito istraživanje domaćinstava. Među pitanjima će biti i ono o tome koliko su Britanci zadovoljni svojim životima, osjećaju li se sretnima ili anksioznima te u kojoj mjeri osjećaju da je ono čime se bave u životu vrijedno truda.

Ovakav razvoj događaja predstavlja pokušaj promjene fokusa u procesu odlučivanja s gospodarskog rasta na šire mjere, poput razvoja lokalnih zajednica i zadovoljavajućih poslova. Uključivanje novih pitanja u istraživanje zatražio je premijer David Cameron, koji je prošle godine najavio da će razmotriti promjene u polici ukoliko rezultati pokažu da je promjena nužna.

Prvo istraživanje koje je proveo Gallup u suradnji s Healthwaysom, američkom organizacijom koja vodi slična istraživanja u SAD-u od 2008. godine, pokazalo je da su Britanci zdraviji od Amerikanaca, s nižom stopom šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka i kolesterola, te im je dostupnije besplatno zdravstvo.

Jedan od četiri Britanca pati od pretilosti, jednako kao i u SAD-u, a manje od polovice pripadnika obje nacije redovito vježba, ali Britanci konzumiraju zdravije namirnice te više voća i povrća od Amerikanaca. Doduše, pušenje je u Britaniji popularnije nego u SAD-u.

Četiri od deset Britanaca nezadovoljni su svojim nadređenima koji ih ne tretiraju kao partnere, već kao one koji primaju naredbe. Amerikanci su više izloženi stresu i zabrinutiji su od Britanaca, ali istovremeno doživljavaju više sretnih trenutaka i više uživaju.

Indeks sreće utemeljen je na šest odrednica – ocjena života, zdrave navike, emocionalno zdravlje, pristup osnovnim potrepštinama i uslugama (hrana, krov nad glavom, zdravstvo), radno okruženje, fizičko zdravlje – i sugerira da sreća opada s godinama starosti.

Smatra se da indeks sreće predviđa relativne troškove zdravstva za pojedince, poslovne subjekte i države. Troškovi zdravstvenih usluga sretnijih pojedinaca manji su za čak 20 posto od prosjeka, dok su troškovi 'nesretnih' čak 50 posto veći od prosjeka.

Ben Leedle, predsjednik Healthwaysa, kaže da su sve veći zdravstveni troškovi prijetnja razvijenim ekonomijama, ali rješenja koja se fokusiraju na bolesne nisu cjelovita jer 'zdravi ljudi bolje rade i manje koštaju'.