U Njemačkoj, turski državljani glasovati mogu do 9. travnja u turskim konzulatima u Berlinu, Hamburgu, Hanoveru, Frankfurtu, Koelnu, Dusseldorfu Muensteru, Karlsruheu i Mainzu, kao i na još četiri birališta otvorena za tu prigodu.

Na parlamentarnim izborima 2015., 60 posto Turaka koji žive u Njemačkoj glasovalo je za Erdoganovu stranku Pravo i pravda (AKP), 10 postotnih bodova više nego u Turskoj.

Većina Turaka koji žive u Njemačkoj, a došli su prije više od 50 godina, potječe iz ruralnih područja. Oni su konzervativni i religiozni, objašnjavaju turski analitičari.

Pripadnici turske dijaspore u Austriji, Švicarskoj, Danskoj i Francuskoj također će moći glasovati u iduća dva tjedna.

Referendum se u Turskoj održava 16. travnja i ako turski birači izglaasaju promjene i odobre proširene predsjedničke ovlasti, Erdogan bi na vlasti mogao ostati sve do 2029. godine.

Zbog referenduma je Erdogan zaoštrio odnose s više europskih zemalja optužujući neke od njih za nacističke metode, a  njega samog je potpredsjednik vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i premijer savezne pokrajine Hessen, Volker Bouffier zbog neodmjerenih izjava nazvao nepoželjnom osobom u Njemačkoj.

Turska je napose u sporu s Njemačkom i Nizozemskom jer su zabranile turskim ministrima da se obraćaju turskim građanima koji ondje žive kako bi osigurali što veću podršku uoči referenduma o proširenju ovlasti turskog predsjednika. 

Erdogan je između ostalog optužio Europsku uniju za licemjerje i zaprijetio otkazivanjem sporazuma koji je prije godinu dana njegova vlada zaključila s Bruxellesom o zaustavljanju izbjegličkog vala s Bliskog istoka u zamjenu za financijsku pomoć.