Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg našao se u nezahvalnoj situaciji da mora braniti Tursku pa je priznao 'legitimnu zabrinutost Turske za vlastitu sigurnost', ali je također pozvao predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana 'da djeluje suzdržano i u koordinaciji s drugim saveznicima' kako bi izbjegao potkopavanje NATO-ovih napora u borbi protiv Islamske države.

Miroslav Tuđman upravo se vratio iz Londona, u kojem je predvodio izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Naravno, na tapetu je bila i Turska.

'U Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Londonu bilo je dosta prigovora pojedinih zemalja na ponašanje Turske', kazao nam je Tuđman, dodajući da je s druge strane stav Ankare taj da se oni bore protiv terorizma te da nije u pitanju ni intervencija ni agresija.

Tuđman objašnjava da službeni stav Parlamentarne skupštine NATO-a prema Turskoj nije tako eksplicitan kao što je stav Europske unije.

'Nije doslovno osuđujući, ali se s velikim rezervama gleda na turske aktivnosti', kazao nam je Tuđman te pretpostavlja da se čeka kako će se situacija razvijati da se zauzme opći stav.

Međutim Tuđman ne vjeruje da će u NATO-u doći do raskola i podjela zbog turske operacije u Siriji.

'Treba to gledati s drugog stajališta - NATO se stalno mijenja i sve teže mu je biti onakav kakav je bio u vrijeme bipolarne podjele svijeta. NATO postaje sve više politička, a manje vojna institucija', smatra voditelj hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

U srijedu su stalni predstavnici u NATO-u raspravljali o ponašanju Turske. Glavni tajnik NATO-a priznaje da su 'mnogi NATO-vi saveznici izrazili snažne kritike' Turske, druge najveće vojske u tom savezu 29 država, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država. Mnogi su europski saveznici zabrinuti da će zatočeni borci iz skupine takozvane Islamske države pobjeći iz zatvora zbog invazije na sjever Sirije i kao takvi predstavljati sigurnosni rizik ako dođu u Europu.

Stoltenberg je najavio da će se pitanje Turske riješiti na sastanku ministara obrane u sjedištu saveza sljedećeg tjedna.

Joško Klisović, koji je svojedobno bio zamjenik veleposlanika u Misiji Republike Hrvatske pri NATO-u, smatra da ovako velika operacija koju provodi Turska u Siriji ima i velike međunarodne vanjskopolitičke i obrambene implikacije te nije ugodna za NATO, a da prije nije obavljen jedan ili više krugova konzultacija među članicama.

NATO ima sustav konzultacija među saveznicima kad neka od njih smatra da bi joj teritorij mogao biti ugrožen.

'Turska je kao članica NATO-a izvrgnuta oštrim kritikama ne samo europskih članica koje su u Atlantskom savezu, nego i SAD-a, koji im nameće sankcije', podsjeća Klisović.

Američki ministar obrane Mark Esper u utorak je izdao priopćenje u kojem je poručio da će idućeg tjedna pritisnuti ostale saveznike u NATO-u da uvedu zajedničke i individualne ekonomske i diplomatske mjere kao odgovor na jezivu tursku operaciju u Siriji.

Također, američki predsjednik Donald Trump je poslao jaku delegaciju u Ankaru, koju predvode potpredsjednik Mike Pence i državni tajnik Mike Pompeo, a koji će pokušati obuzdati Erdogana i sanirati stanje koje su sami izazvali ishitrenim povlačenjem iz Sirije, u kojoj su postrojbe sirijskih Kurda što su im godinama pomagale u borbi protiv Islamske države ostavili bez zaštite.

Klisović kaže da je cjelokupna situacija neugodna, ali ne misli da će se zbog toga dogoditi velike podjele.

'Osim toga, tu je Turska na jednoj strani, a svi drugi više-manje usklađuju svoja mišljenja. Neki su na toj liniji kritike, sve članice Europske unije koje su i u NATO-u suglasile su se s tom kritikom - pa i Hrvatska na kraju. Neće tu biti neke podjele, već samo osude', smatra Klisović.

Moguće je da će se nakon nekog vremena sve stišati, ali to prvenstveno ovisi o razvoju situacije.

'Ako Turska stane s napadima i ne bude daljnje eskalacije te ako ne bude uvlačenja drugih regionalnih igrača u rat, onda će se sve vjerojatno smiriti. No ako bude daljnje eskalacije, onda može biti svega, pa se možda i SAD vrati na teren', mišljenja je Klisović.

Takav razvoj situacije bio bi neugodan za sve, a ne samo za NATO, kazuje.

'I za Europsku uniju, koja pokušava biti nekakav igrač na Bliskom istoku. Turska je ipak kandidat za članstvo, što znači da bi morala usklađivati vanjsku politiku s EU-om, a što očigledno ne čini. EU isto ima velik problem, ne samo NATO', rekao je nekadašnji zamjenik veleposlanika u Misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.

Turska se našla na udaru mnogih članica NATO-a zbog akcije u Siriji. Njemačka i Nizozemska uvele su embargo na prodaju oružja Turskoj, a Švedska traži da takvu zabranu uvede cijela Europska unija. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron su, između ostalih, zatražili od turskog predsjednika Erdogana da zaustavi napad. Macron je upozorio da bi turska akcija mogla dovesti do oživljavanja terorističke mreže Islamske države.

Erdogan partnerima iz NATO-a nije ostao dužan te je francuskog predsjednika Macrona podsjetio na masakre civila u Ruandi i Alžiru, poručivši kako Turska nikad nije radila takve stvari.

'Želite li vidjeti masakre civila, pogledajte Arakan, pogledajte Bosnu, stanite pred ogledalo', poručio je Erdogan zapadnim zemljama.

Dotaknuvši se i borbe protiv terorističke organizacije ISIL-a, nastavio je: 'Zemlje koje su Islamsku državu razvile kao projekt, financijski ga podržale i de facto usmjeravale, danas nam se predstavljaju kao najveći neprijatelji Islamske države. Međutim mi vrlo dobro znamo tko u svemu ovome ima kakvu ulogu.'

Zbog toga je ljutiti Erdogan poručio članicama NATO-a da ne staju protiv Turske i da se barem ne miješaju.

Iz cijele ove svađe unutar NATO-a na koncu bi najveću korist mogao izvući Vladimir Putin te Rusija, koja se na Bliskom istoku sve više nameće kao glavni igrač.