Američki državni tajnik Antony Blinken ugošćuje Cavusoglua u Washingtonu, po prvi put otkad je Bidenova administracija preuzela ured prije gotovo dvije godine, u posjetu u kojem će središnje teme biti Ukrajinski rat, sporazum o F-16 i odbijanje Ankare da odobri zeleno svjetlo za NATO članstvo Švedskoj i Finskoj.

Bidenova administracija je izrazila svoju podršku prodaji zrakoplova Turskoj, unatoč opoziciji američkog Kongresa zbog problematičnog stava Ankare po pitanju ljudskih prava i sirijske politike, dok traži način da održi jedinstvo NATO-a u jeku ruske invazije Ukrajine.

Govoreći prije sastanka s Blinkenom u State Departmentu, Cavusolgu je rekao da je dogovor o prodaji F-16 važan ne samo za Tursku, nego i za NATO i SAD te je djelovao uvjereno da će sporazum biti postignut. "Očekujemo odobrenje u skladu s našim zajedničkim strateškim interesima", rekao je u kratko.

No odobrenje bi se moglo pokazati kompliciranim zbog odbijanja Ankare da Švedskoj i Finskoj ratificira NATO članstvo. "Erdoganovi stalni napadi na naše saveznike sirijske Kurde i neprestano dodvoravanje Rusiji, uključujući i odgađanje NATO članstva Švedskoj i Finskoj, ostaje ozbiljan izvor zabrinutosti", priopćio je demokratski senator Chris Van Hollen. "Kao što sam rekao ranije, da bi Turska dobila F-16, trebamo garancije da će se baviti ovim zabrinutostima", rekao je.

Dvije nordijske zemlje predale su zahtjev za NATO članstvom prošle godine, nakon ruske invazije Ukrajine, no njihov zahtjev treba odobriti svih 30 NATO zemalja članica. Turska i Mađarska tek trebaju podržati zahtjeve.

Turska je iznijela prigovore, optužujući zemlje da pružaju utočište skupinama koja ona smatra terorističkim. Rekla je da Švedska prvenstveno mora zauzeti jasniji stav protiv tih skupina, uglavnom kurdskih militanata i skupine koju krivi za pokušaj puča 2016. godine.

Erdogan je rekao u ponedjeljak da dvije zemlje moraju deportirati ili izručiti do 130 "terorista" Turskoj prije nego što parlament odobri njihove zahtjeve za pridruženjem NATO savezu. U utorak, Finska je rekla da se nada da će ministrov put u SAD ovaj tjedan pomoći raščistiti put švedskog i finskog pridruživanja savezu.

Odnosi između SAD-a i Turske su zategnuti otkad je Turska 2019. godine nabavila od Rusije proturaketne obrambene sustave. I dok su se Cavusoglu i Blinken sastali nebrojeno puta u prošlosti na NATO samitima i sastancima UN-a, Bidenovoj administraciji je bilo potrebno gotovo dvije godine da službeno pozove Cavusoglua, odugovlačenje za koje analitičari kažu da zrcali zategnute odnose.

SAD je pohvalio Tursku za neka od svojih djelovanja tijekom rata u Ukrajini, uključujući i posredovanje pregovora o stvaranju koridora za žitarice, no također se i brine zbog produbljivanja odnosa Ankare i Moskve. Zemlje također nisu usuglašene po pitanju turskih planova za vojne operacije u Siriji i namjera da normaliziraju odnose s Damaskom. Sa svoje strane, Turska zahtijeva od Washingtona da ne podržava oružane snage sirijskih Kurda koje smatra teroristima.

Tenzije između Turske i NATO članice Grčke zbog Egejskog mora također su se negativno odrazile na sentiment američkog Kongresa prema Ankari. Prošli tjedan, State Department je interno obavijestio odbore koji nadgledaju prodaju oružja u Senatu i Zastupničkom domu da namjerava ići dalje s prodajom.

Taj potez je izazvao kritike kod nekih članova Kongresa koji se protive dogovoru, a najistaknutiji kritičar je demokratski senator Bob Menendez, predsjednik Odbora senata za vanjske poslove. Viši dužnosnik administracije rekao je da Washington vjerojatno neće zaključiti prodaju osim ako se Menendez ne složi s njom. U srijedu, Ibrahim Kalin, glavni Erdoganov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je da su zahtjevi Washingtona po pitanju prodaje borbenih zrakoplova "beskonačni".

Dodao je da se nada da F-16 sporazum neće postati "talac" NATO članstvima Švedske i Finske. I dok Kongres može blokirati stranu prodaju oružja, nikad nije prikupio dvotrećinsku većinu u oba doma koje su potrebne da se nadvlada predsjednički veto.