Sudac Turudić je predstavljanje svojeg programa započeo podatkom da je od 778 zamjenika državnih odvjetnika nepopunjeno 181 mjesto, istaknuvši da je ta brojka dio odgovora zašto je pravosuđe sporo i neučinkovito.

''Ističem da 2022. nije zaposlen niti jedan državnoodvjetnički vježbenik. Otuda percepcija javnosti i struke. Percepcija se temelji na osjećajima ispred stvarnih podataka, ali je nedvojbeno loša'', ocijenio je Turudić.

Vesnu Nađ (Socijaldemokrati) zanimalo je podržava li Turudić tzv. bijeli štrajk sudaca ako ne dobiju povećanje plaće. Turudić je rekao kako podržava zahtjeve Udruge hrvatskih sudaca jer se oni zalažu za indeksaciju plaća, ali je istaknuo kako ne podržava štrajk, smatrajući kako to nije primjerno za suce.

Odgovarajući na pitanja Hrvoja Zekanovića (HDS) oko curenja informacija, Turudić je podsjetio da je izmjena zakona u proceduri te da je odlukom Ustavnog suda istraga postala nejavna, a izvidi su ostali tajni. ''Sada se želi sanirati postojeća situacija. Što se tiče izmjene stavka, mislim da je to u redu'', rekao je.

Turudić: Nisam znao u kojem će smjeru Mamić krenuti

Upitan što misli poduzeti po pitanju procesuiranja dokumentiranih ratnih zločina, Turudić je Stipi Mlinariću (DP) odgovorio kako se slaže da nije dovoljno urađeno po tom pitanju. ''Pažljivo ću proučiti sve prijave jer sam senzibiliziran po pitanju ratnih zločina kao i vi'', poručio je Turudić Mlinariću.

Na pitanje Anke Mrak Taritaš (Glas) da izloži svoj kratkoročni plan za poboljšanje pravosuđa, Turudić je ustvrdio da je povjerenje građana ozbiljno narušeno te da postojeće stanje treba čim prije ispraviti. ''Zvuči parolaški, ali nemam suvisliji odgovor'', nadodao je.

Govoreći o motivaciji za mjesto glavnog državnog odvjetnika, Turudić je rekao da je vođen općim dobrom kao motivom za svoju karijeru te da nema financijskih motiva. Uslijedilo je i pitanje Arsena Bauka (SDP) hoće li se Turudić kandidirati kao sudac ili kao političar, s obzirom na njegove ranije političke istupe oko HDZ-a.

''Nikad nisam bio član HDZ-a i moje odluke nikad nisu išle u prilog tome. Kada je HDZ došao na vlast 1990., uključio sam se u pripreme za rat, a sudac sam postao 1. lipnja 1991. Naravno da je HDZ utjecao na to da postanem sudac. Ministar pravosuđa postao sam 1998. u Vladi Zlata Mateše. Ne znam što je sporno u tome da sam određen HDZ-om'', rekao je. Ustvrdio je i da je otporan na sve vrste političkih pritisaka, ''iako dobar dio vas u medijima priča da nije tako''.

Zastupnice Možemo, Uršu Raukar i Sandru Benčić, zanimalo je Turudićevo objašnjenje o njegovom druženju s bjeguncem od hrvatskog pravosuđa Zdravkom Mamićem.

Turudić je odgovorio kako nikad nije tajio da poznaje Mamića više od 30 godina, nadodajući kako nije mogao znati u kojem će smjeru otići. Izjavio je da mu je Mamić poslao božićnu čestitku, na što mu je odgovorio istom mjerom. ''Nisam to trebao? Mislim da je to mentalna higijena'', ocijenio je. Rekao je i da u predmetu Marija Mamića nije utjecao na odluku, već da je tražio da se dostavi cijeli spis, pojasnivši da je to sudačka praksa.

Benčić je podsjetila Turudića kako je priznao da je bivša državna tajnica Josipa Rimac tražila ubrzavanje jednog predmeta i da joj je rekao kako ne može tako intervenirati. ''Rekli ste da se ne sjećate o kojem je slučaju riječ pa vas pitam je li riječ o Bačićevom bratu'', upitala je Benčić.

''Govorio sam istinu. Primio sam je kao predsjednik suda, na njen zahtjev. Prekinuo sam razgovor nakon što sam upitao radi li se o tom predmetu", odgovorio je Turudić.

Profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević zanimalo je Turudićevo pojašnjenje o glasinama da je kao predsjednik zagrebačkog Županijskog suda omalovažavao, vrijeđao i zastrašivao kolege te da se sutkinjama unosio u lice. ''Sami ste rekli da su glasine. Neću komentirati glasine. I ja sam čuo svakakve glasine o vama pa ih ne bi iznosio'', poručio je Turudić.

Na pitanje Nikole Grmoje (Most) hoće li, s obzirom na javno objavljene dokumente i dokaze, imati hrabrosti pokrenuti postupke protiv premijera Andreja Plenkovića i njegovih najbližih suradnika, Turudić je odgovorio kako se za vrijeme njegovog eventualnog mandata nikome neće pakirati, niti će se ikoga čuvati.

Predstavljajući svoj program, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner je podsjetio kako se kandidirao i prije četiri godine, ali da tada nije bilo predstavljanja pred saborskim Odborom.

''Moj program se nije promijenio jer se ni stanje nije promijenio'', rekao je ustvrdivši da postoji kriza u vođenju Državnog odvjetništva te poručio članovima kako moraju izabrati nekoga tko će dostojanstveno, stručno i pošteno predstavljati DORH.

Wagner: DORH ne bi trebao kukati, već se snaći

Daliju Orešković (SSIP) zanimalo je kako će se Wagner nositi s eventualnim opstrukcijama u radu, a odgovorio joj je da su se takve situacije događale u njegovoj 30-godišnjoj karijeri. ''Ako osjete da ste čvrsti, neće vas uvlačiti u neke kombinacije. Znaju oni koga mogu, ali onda nećete dobiti neke predmete ako pretpostave da ste se postavili čvrsto'', kazao je.

Govoreći o stanju u DORH-u, Wagner je ocijenio da ljudi neće dobro raditi ako nisu motivirani. ''Vrlo je važna uloga vođe. Treba unijeti optimizam. DORH nije služba koja treba uvijek kukati. Treba se snaći s onime što imamo'', zaključio je.

Saborski Odbor za pravosuđe je nakon iznošenja njihovih programa, dao podršku svoj četvorici kandidata. Uz Turudića i Wagnera, svoje programe ranije u srijedu predstavili su odvjetnik Mladen Dragičević i zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić.

Riječ je o četvorici kandidata koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo Vladi RH.

Ranije je Vlada prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će naknadno obaviti razgovore sa četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva.

Razgovore s kandidatima obavit će uz premijera, potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.