Tajništvo Haškoga suda 22. kolovoza naložilo je generalu Slobodanu Praljku da u roku od 90 dana vrati iznos od gotovo 3,3 milijuna eura koje je ICTY isplatio za troškove njegove obrane a braniteljica generala Praljka Nika Pinter nakon toga kazala je kako će se Praljak žaliti na tu odluku jer tajništvo ICTY-ija nije točno utvrdilo činjenice o njegovoj imovini.

Nakon odluke tajništva, nadležno sudsko vijeće izmijenilo je uvjete boravka generala na privremenoj slobodi tako što ih je pooštrilo i odredilo da mora boraviti u svom domu u Hrvatskoj uz pojačani nadzor, no tužiteljstvo je u ponedjeljak uložilo prigovor smatrajući da se boravak na privremenoj slobodi mora ukinuti jer je povećan rizik od njegova bijega.

General Praljak, koji se u travnju 2004. zajedno s još petoricom bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne optuženima u istom predmetu dobrovoljno predao, čeka na privremenoj slobodi od 21. prosinca prošle godine prvostupanjsku presudu koja bi trebala biti izrečena krajem godine.

Haaško tužiteljstvo bivše čelnike samoproglašene HR Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje da su počinili zločine u okviru udruženoga zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja 'velike Hrvatske'.

Završne riječi održane su prije godinu i pol i tada su tužitelji zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35 a za Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.

Suđenje je počelo u travnju 2006. godine i pretvorilo se u jedno od najduljih i najkompleksinijh suđenja pred Haaškim sudom.