Skup su organizirali Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite i vukovarska podružnica Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).

Na alarmantne demografske podatke u Vukovarsko-srijemskoj županiji upozorila je predsjednica vukovarskog HLZ Mirjana Semenić Rutko naglasivši da je 1991. godine u županiji bilo 231.241 stanovnika, deset godina zatim 204.768 stanovnika, a 2011. godine 179.521 stanovnik. Dodala je da je u Vukovaru 2001. godine bilo popisano 31.670 stanovnika, a 2011. godine 27. 683 stanovnika.

'Po izjavama gradonačelnika Vukovara trenutačno grad ima tek 22.000 stanovnika', rekla je Semenić-Rutko, iznijevši i podatke o mreži primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Ugovoreno manje liječničkih timova

Na području županije trebalo bi biti 100 timova obiteljske medicine, a ugovoreno je njih 92, u djelatnosti zdravstvene zaštite djece predškolske dobi predviđeno je 16 timova, a ugovoreno je 10, u stomatološkoj zdravstvenoj djelatnosti predviđen je 91 tim, a ugovoreno ih je 70, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena predviđeno je 13, a ugovoreno devet timova.

Kada je riječ o bolnicama, rekla je Semenić-Rutko, vinkovačka bolnica trebala bi imati ugovoreno 361 krevet, a ima 243 kreveta i dodatnih 15 za kronične bolesnike, dok vukovarska bolnica treba imati ugovorenih 150 kreveta, a ugovoreno ih je106 i dodatnih 20.

Sa zabrinutošću je iznijela podatak da je osobno, kao ginekolog, u zadnjih pet mjeseci izgubila oko 300 pacijenata

Ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac naglasila je da je nedostatak specijalističkog liječničkog kadra evidentan u pojedinim granama struke, prije svega u hitnoj medicini kao i psihijatriji, no da se problem prevladava kroz suradnju i pomoć bolnica u Vinkovcima i Osijeku.

U radu okruglog stola sudjelovao je i Ivan Lovrinović koji je u ime stranke Promijenimo Hrvatsku naglasio da je zdravstvo u velikim problemima te da reforma zdravstvenog sustava treba krenuti od primarne zdravstvene zaštite na koju se od 23 milijarde kuna namijenjenih zdravstvu izdvaja tek 3,3 milijarde kuna dok je postotak izdvajanja u uređenim zemljama daleko veći.

'U primarnoj zdravstvenoj zaštiti može se rješavati i do 70 posto svih zdravstvenih problema pa je i jasno da je ona prva crta obrane zdravlja naroda te da upravljanje troškovima racionalizacije počinje odatle', rekao je, među ostalim, Lovrinović ocijenivši da Hrvatska do sada nije uopće imala reformu zdravstva.

Nasuprot današnjeg hrvatskoga glomaznog i neefikasnog sustava spomenu je primjer Irske koja izgrađuje 14 centara primarne zdravstvene zaštite, a rade na dijagnostičko-specijalističkim principima i pokrivaju najveći broj problema.

Smatra da upravljanje zdravstvenim sustavom treba biti interdisciplinarno, a ne povjereno političkim strukturama.

Demografski problemi izravno utječu na mirovinski, zdravstveni i školski sustav

Demograf Stjepan Šterc upozorio je da je Hrvatska u 2017. godini izgubila i do 90.000 stanovnika te da dio djelatnosti u Hrvatskoj već sada nema dovoljno radne snage koja će se najvjerojatnije morati uvoziti.

'O demografskoj problematici priča se već jako dugo no nema nikakve reakcije niti prijedloga za rješavanje problema', rekao je Šterc izrazivši zabrinutost da će demografski problemi izravno utjecati na mirovinski, zdravstveni i školski sustav.

Smatra da su demografski problemi ključna problematika hrvatske budućnosti te je potrebno u izvršnoj vlasti pozicionirati instituciju koja će se njima baviti, donijeti mjere koje štite žene i djecu, a iz proračuna usmjeriti sredstva za demografsku revitalizaciju.

U radu okruglog stola sudjelovali su i drugi stručnjaci iz različitih područja zdravstvene djelatnosti, a zaključci sa skupa bit će prinos izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.