'U cilju potpunog i točnog informiranja hrvatske javnosti dajemo prikaz relevantnih dijelova 'Programa rada kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske', iz kojih je razvidno kakav sustav izbora sudaca zagovara profesorica Zlata Đurđević', stoji u priopćenju Vlade koje prenosimo u cijelosti.

Radi se o izvadcima Programa u dijelu pod nazivom 'Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta', na stranicama od 6. do 9.

U navedenom dijelu Programa Zlata Đurđević kritizira postojeći sustav izbora sudaca od strane Državnog sudbenog vijeća, za koji zaključuje da je 'demokratski legitimitet uz izuzetak predsjednika Vrhovnog suda, nestao'.

Na stranici 7., paragrafu 3., navodi: 'Gotovo nevjerojatnom se čini neotkrivena i prešućena činjenica kako od političara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik države biraju sve suce ili sve suce visokih sudova… Takvi izbori ne da nisu protivni vladavini prava i sudačkoj neovisnosti, već ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju.'

Nadalje, Zlata Đurđević na stranici 8. govori o sustavima izbora u drugim državama članicama Europske unije: 'Hrvatska je jedna od sedam europskih država u kojoj se suci regrutiraju kroz poseban ispit za suce i u kojoj suce predlaže i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo dok u 21 državi EU-a sudska vlast predlaže suce, imenuje ih izvršna vlast (predsjednik, vlada, ministar pravosuđa), a u dva pravna sustava parlament.'

Nakon analize postojećih sustava u državama članicama EU-a Zlata Đurđević, kao svojevrstan zaključak dijela Programa o demokratskom legitimitetu sudstva, na stranici 9., paragrafu 2., navodi sljedeće: 'Transparentan i otvoren postupak izbora sudaca u parlamentu s političkom odgovornošću za provedeni izbor u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam može biti suprotstavljen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora od strane sudbenog tijela bez političke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete, ali nije najbolji, najizvrsniji i najkvalificiraniji ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima.'

Dakle ona nije sklona modelu koji postoji u većini država članica EU-a, u kojima suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od strane neovisnog tijela suprotstavlja model izbora sudaca u parlamentu. Za razliku od modela koji sada postoji u Hrvatskoj, a koji je dio obveza preuzetih stupanjem u članstvo u EU, takav sustav izbora najmanje je zastupljen i nalazimo ga u svega dvije države članice – Sloveniji i Latviji.

Profesorica Đurđević i sama u nastavku upozorava da 'politički izbor sudaca također može rezultirati lošim izborom kandidata, što dovodi u slučaju kontinuiranog ponavljanja do razornih posljedica za pravosuđe i društvo'.

Model izbora sudaca u parlamentu ipak smatra boljim te navodi: 'Međutim može se postaviti pitanje u kojem sustavu postoji veći rizik za izbor nestručnog suca, u zatvorenom i netransparentnom bez ikakve odgovornosti ili u parlamentarnom, što je samo po sebi garancija transparentnosti i odgovornosti za donesenu odluku.'

Vlada smatra da bi izbor sudaca od strane Hrvatskog sabora bio ogroman korak unazad, posebno u pogledu neovisnosti i percepcije neovisnosti pravosuđa. Podsjećamo da je do izmjene Ustava Republike Hrvatske 2010. godine Sabor birao samo članove Državnog sudbenog vijeća, a da koncept izbora svih sudaca od strane parlamenta nikada nije postojao u hrvatskom pravnom poretku.

Biranje svih sudaca od strane političkih stranaka, neovisno o tome koja je stranka na vlasti, predstavljalo bi ogroman rizik za politizaciju sustava, a ne bi bilo jamac izbora najboljih i najkvalificiranijih kandidata.

Ovakav sustav bio bi odmak od postojećih standarda, koji imaju svojih nedostataka i prostora za poboljšanje, ali i dalje predstavljaju daleko bolje rješenje od političkog izbora sudaca.

Pored toga, imajući na umu sadržaj i značaj mehanizma nadzora vladavine prava u državama članicama EU-a, kao i Nacionalni program oporavka i otpornosti, uvođenje ovakvog sustava nesporno bi bilo reputacijski štetno za Hrvatsku.

Zanimljivo je kako profesorica Đurđević nije oduvijek ovaj sustav smatrala lošim i dovodila u pitanje neovisnost hrvatskog pravosuđa. Štoviše, Zlata Đurđević je u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu (Vol. 25 No. 1, 2018.) 2018. godine, kritizirajući neovisnost sudstva u Mađarskoj i Poljskoj, jasno navela: 'U postojanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira za neovisnost hrvatskih sudova ne treba sumnjati…'

Napominjemo da se taj normativni i institucionalni okvir od 2018. godine nije mijenjao.