Izbori su trebali biti organizirani u rujnu, no stanovnici će izaći na biračka mjesta pet mjeseci ranije.

„Nova vlada koja će biti formirana nakon 5.travnja bit će operativna prije ljeta. Na taj način će moći odobriti proračun i gospodarske mjere iz jedne sigurnije i stabilnije pozicije“, rekao je Urkullu na konferenciji za medije u gradu Vitoriji.

On je naveo nekoliko razloga za prijevremene izbore, među njima i političku situaciju u Baskiji gdje njegova Baskijska nacionalistička stranka (PNV) nema natpolovičnu većinu u baskijskom parlamentu, što joj otežava izglasavanje zakona. Među razlozima je i aktualna situacija u Španjolskoj, gdje je katalonska vlada koja zagovara nezavisnost Katalonije također najavila prijevremene izbore u toj pokrajini.

„U analizi situacije smo uzeli u obzir i opću situaciju u državi. Ne zbog same Katalonije nego kako bi Katalonija mogla utjecati na španjolsku vladu te posljedično na institucije i administraciju“, rekao je Urkullu.

Španjolska lijeva koalicijska vlada, formirana prošli mjesec, otpočela je dijalog s katalonskom vladom oko budućeg statusa Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika. Španjolski premijer Pedro Sánchez odbija zahtjev za referendumom o nezavisnosti kojeg traži regionalna vlada u Barceloni, no pristao je na traženje rješenja kojim bi se prekinula politička kriza na relaciji Madrid-Barcelona nastala organiziranjem zabranjenog referenduma 2017. godine.

U Baskiji, pokrajini s 2 milijuna stanovnika, na vlasti je umjereni PNV koji bi također htio referendum o nezavisnosti, ali ne inzistira na njemu nego pristaje i na autonomiju. PNV nakon izbora u rujnu 2016. godine ima 28 zastupnika u parlamentu sa 78 mjesta te ima manjinsku vladu zahvaljujući podršci devetero španjolskih socijalista. Oporbena stranka Euskal Herria Bildu sa 18 zastupnika inzistira na referendumu.

Španjolski ustavni sud priopćio je krajem prošle godine da ustav ne dopušta referendum ni u jednoj od 17 autonomnih pokrajina u Španjolskoj.