Najveći broj ilegalnih migranata ove godine dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, Maroka i Indije. Iranaca je manje u odnosu na prošlu godinu, budući da je Srbija ponovo uvela vize državljanima te zemlje, koji su je ranije koristili za dolazak u regiju i ilegalno kretanje prema zemljama EU-a, koristeći i teritorij BiH.

Kako pišu Vijesti.ba u posljednje tri godine došlo je do promjene strukture migranata, tako da u odnosu na primarna kretanja migranata 2015. i 2016., danas u najvećem broju slučajeva u BiH dolaze „ekonomski migranti“.

Riječ je o muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Oni ne žele ostati u BiH nego nastaviti kretanje prema zemljama EU kao svojim krajnjim destinacijama, a kao razlog navode lošu ekonomsku situaciju, nezaposlanost i loše prihode u matičnim zemljama.

Zamjenik direktora službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar je potvrdio kako migranti u pravilu kod nadležnih tijela BIH izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite. No, u velikom broju slučajeva, sustavno se zloupotrebljava mehanizam azila u BiH.

''Često se događa zlouporaba ovog mehanizma na način da migranti izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite kako ih nadležne institucije ne bi sankcionirale zbog nezakonitog ulaska u BiH. U biti ogromna većina ne želi azil u BiH'', pojasnio je u razgovoru za Vijesti.ba Buzar.

Prema njegovim riječima BiH je uspjela na temelju asistiranog dragoovoljnoga povratka u 2018. godini vratiti 324 migranta u matične države, a njih 251 u prvih pet mjeseci ove godine.

Povratak migranata vrši se i na temelju saporazuma o readmisiji koje BiH ima sa susjednim zemljama.

''Tokom 2018., od Hrvatske smo prihvatili 652 migranta, za koje je Hrvatska utvrdila da su ilegalno ušli u njihovu zemlju s teritorije BiH. Taj broj od početka 2019. iznosi 347 migranata.“, otkrio je Buzar.

Na osnovi sporazuma o readmisiji, BiH vraća migrante u Srbiju i Crnu Goru, ovisno odakle su migranti ušli u BiH . Služba za poslove sa strancima udaljila je iz BiH prošle godine u istočne susjedne države 670 migranata, a od početka ove godine 169.

Migranti za koje se utvrdi da predstavljaju sigurnosnu prijetnju BiH stavljaju se pod nadzor u imigracijski  centar u Istočnom Sarajevu kojim upravlja Služba za poslove sa strancima. To je jedini objekt zatvorenog tipa.

Da bi se strani migrant stavio pod nadzor i da bi mu kretanje izvan imigracijskoga centra bilo onemogućeno, preduvjet  je da mu je prethodno izrečena mjera kojom se nalaže napuštanje teritorije BiH. Kada se procijeni da on ne želi dragovoljno napustiti teritorij BiH, pribjegava se stavljanju pod nadzor.

Buzar kaže da je tijekom  2018. 948 stranaca bilo smješteno pod nadzor, a od početka ove godine njih 374 pod nadzorom je sigurnosnih služba BiH.

''Služba za poslove sa strancima do sada je više od 120 migranata sa područja Unskosanske županije, gdje se nalazi preko pet tisuća migranata, stavila pod nadzor u imigracijski centar i radila na njihovu udaljenju s teritorija BiH'', rekao je Buzar.