Simboličnim rezanjem prvih limova, u splitskom škveru započela je gradnja preostala četiri iz serije od pet obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, odnosno za potrebe Obalne straže. Posao je vrijedan 320 milijuna kuna s PDV-om
Novi brodovi grade se dvije godine nakon što je isporučen prototip i prvi brod u seriji, koji danas plovi pod nazivom 'Omiš'. Predviđeno je da prvi od četiri bude isporučen u rujnu 2021. godine, a posljednji u rujnu 2023. godine, no moguće je da se tempo i ubrza budući da su u Brodosplitu objavili da imaju kapaciteta graditi više ovakvih brodova istovremeno.
Brodovi su dužine 43,16 i širine osam metara, opremljeni su automatskim topovima 30 milimetara i dvjema strojnicama 12,7 milimetara, te s četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Imaju zaštitu od nuklearno-biološko-kemijskog djelovanja, krmenu rampu i diverzantsku duljine 7,7 metara. Kapacitet broda je 16 osoba, ostvaruje brzinu od 29 čvorova, a s jednim ukrcajem goriva može oploviti tisuću milja pri brzini od 15 čvorova.
Prototip 'Omiš' već je redovit u akcijama traganja i spašavanja na moru, a u splitskom škveru posebno ističu akciju iz siječnja prošle godine u akvatoriju od Mljeta do Prevlake. Tada su na moru vladali izuzetno nepovoljni uvjeti i vrlo jaka bura, pa je do izražaja došao aktivni sustav za stabilizaciju ljuljanja koji brodu omogućuje punu operativnost čak i pri stanju mora 4, čime udovoljava i NATO standardima za pomorstvenost. Novi brodovi prvenstveno će služiti Obalnoj straži i nadzoru na moru, ali i za potporu otočnom stanovništvu te u akcijama traganja i spašavanja.
'Isporukom ova četiri broda bit će značajno unaprijeđene naše operativne sposobnosti i Hrvatska ratna mornarica će u svakom trenutku biti sposobna zaštititi interese Republike Hrvatske na moru', kazao je zamjenik zapovjednika HRM-a komodor Damir Dojkić. Potvrdio je da je u idućem razdoblju prioritet HRM-a izgraditi veći brod, pa je Hrvatska kao promatrač već uključena u projekt 'Euro Corvette', dok je Brodosplit angažirao dio svojih kapaciteta kako bi se izvidjela mogućnost gradnje takvog broda u Hrvatskoj.
'Što se tiče prototipa obalnog ophodnog broda, on je kao i svaki prototip imao nekih sitnih nedostataka, no oni ne utječu bitno na njegove operativne sposobnosti i više smo nego uvjereni da će i preostali brodovi zadovoljiti sve naše zahtjeve', dodao je Dojkić.
'Prototip ovog broda 'ispeglan' je do kraja i nema razloga da ne krenemo u proizvodnju kao na serijskoj traci', kazao je tehnički direktor Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) Ante Žižić Gušo, dok je direktor projekta obalnog ophodnog broda Leonardo Martinović kazao da je prototip 'Omiš' ispao izvanredan, dok su izmjene u hodu bile logične za projekt ovog tipa. U svjetskim okvirima, tvrdi, izgradnja prototipa traje i sedam godina ili dulje.
'Nismo kasnili, nego smo se možda malo zaletjeli u početku, ali brod je dobro ispitan od strane korisnika i pokazao se kao superuspješan, što dokazuje podatak da iste brodove nastavljamo raditi dalje', kazao je Martinović.