Kako je proteklo prvo zasjedanje u Europskom parlamentu na kojem ste sudjelovali kao promatrač i koliko uloga promatrača može pomoći i pridonijeti Hrvatskoj na putu prema članstvu u Europskoj uniji?

Još uvijek sabiremo dojmove, a prvi dojmovi su da je to velika prilika, da smo ušli u razdoblje kada se vode vrlo ozbiljne rasprave o budućnosti Europske unije, posebno u pitanjima fiskalne unije i pitanjima - da li više ili manje Europe, da li više ili manje zajedničkoga kao mehanizama jačanja Europe i kao mehanizmima viših mjera solidarnosti i većeg stupnja suodlučivanja. Član sam odbora za proračun kao promatrač. Kroz taj se odbor praktički profiliraju sve politike, a onda i temeljna politika Unije – koliko poreza i kakav porez. To odlučuje o političkoj budućnosti i političkom profilu unije. Za nas je to pitanje razvojnih programa, strukturalnih i kohezijskih fondova. Već jučer sam razgovarao sa svojim kolegom o IPA programu, kako za Hrvatsku tako i za ostale zemlje regije.

DNEVNICE SU POTREBNE ZA NORMALNO FUNKCIONIRANJE U BRUXELLESU I STRASBOURGU

U javnosti se promatrače najviše prozivalo zbog dnevnica koje će u Bruxellesu i Strasbourgu dobivati. Kakav je vaš stav prema tome?

Ukoliko su javnost mediji, a to nije uvijek slučaj, onda je prisutno forsiranje slike da se tamo ide da bi se dobila dnevnica, a da se ne bi radilo ništa. Prvo, to je ono što je neophodno da biste u Bruxellesu ili Strasbourgu mogli funkcionirati na način na koji to rade svi drugi – da vam nitko ne plaća ručak, kavu ili piće, nego da to možete u svim tim okolnostima činiti uzajamno. Meni je razumljivo da ljudi u našim okolnostima neimaštine, kada mnogi žive cijeli mjesec s novcem koji predstavlja tu dnevnicu, ne mogu ništa drugo vidjeti nego svoju neimaštinu i ne smeta mi reakcija toga dijela javnosti. Ono što mi smeta je sustavna razgradnja političkih institucija od strane onih koji će sutra sami doći na dnevni red da ih pitamo kakve su njihove plaće, odakle su ih zaradili, koja su njihova bogatstva i za čiji račun rade u Hrvatskoj.

Sljedećeg tjedna će biti objavljen prvi izvještaj o monitoringu? Kakvo će prema vašim informacijama biti izvješće i koliko ste vi zadovoljni napretkom, posebno u područjima vezanim oko poglavlja 23 koja se odnose na pitanja od posebnog interesa za srpsku zajednicu u Hrvatskoj poput rješavanja problema stanarskog prava?

Jučer (u srijedu, op. a.) o tome je bio razgovor s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, ali kako sam se morao zbog obaveza vratiti u Hrvatski sabor, nisam bio na tom sastanku. Povjerenik je nas iz grupe socijalista ((Europska socijalistička stranka) obavijestio o svojim stajalištima u vezi s procesom ispunjavanja obaveza iz monitoringa. Dvije stvari bih rekao u ovom pogledu. Mi smo bili spremni Vladi, a vjerujem da će i Europska komisija, dati tri ili četiri mjeseca da sredi neke urgentne stvari, kada su u pitanju fiskalna konsolidacija države - proračuna, poreza i slično, kao i organizacija same Vlade i primjena zakona o Vladi. Međutim, već sad vidimo nužnost da se ozbiljnije posveti pitanjima iz monitoringa uključujući i ona iz Poglavlja 23, Pravosuđe i vladavina prava, uključujući i pitanja povratka izbjeglica, stanarskih prava, a i niza drugih pitanja. Zadnji je trenutak da se tome posveti pažnja. U protivnom se može dogoditi da nešto što se smatralo, ne tehničkim pitanjem, nego stvari koja se može rješavati bez teškoća, da počne predstavljati veći problem nego što bi to trebalo biti. Zato smo prošli tjedan inicirali sastanak s potpredsjednikom Mimicom i nizom ministara kako ne bismo dospjeli u vremenski tjesnac i kako nas ne bi počele hvatati primjedbe da obaveze iz monitoringa zapravo ne ispunjavamo.

Bliže se predsjednički i parlamentarni izbori u Srbiji. Tko je po vašem mišljenju favorit i podržavate li vi nekoga od kandidata i stranaka?

Imali smo izvrsnu suradnju s predsjednikom Borisom Tadićem i s njegovom vladom. Očekujemo da će se osigurati kontinuitet te politike bez obzira što su nezadovoljstvo ljudi i građana ekonomskom situacijom veliki. Mislimo da je i za Srbiju i za regiju od velike važnosti da se osigura kontinuitet te politike. Kako će se ona oformiti, u kojem obliku koalicije, to će naravno pokazati rezultati samih izbora i odnosi snaga koje će se polučiti nakon toga, ali nema nikakve sumnje da smo mi za to da se politika koju je vodio predsjednik Tadić i njegova vlada nastavi u odnosima s Hrvatskom, regijom i Srbije i Europe.

ZBOG IZJAVA O KOSOVU NEĆU IMATI PROBLEMA U SRBIJI

Žarko Puhovski je za Blic izjavio da bi za Hrvatsku bila bolja pobjeda Tome Nikolića. Možete li vi to komentirati?

Ne znam što je profesor Puhovski mislio pod tim 'bolja' pa onda ne mogu ni komentirati, ali treba voditi računa o činjenici da bi ono što bi bilo riskantno za Srbiju bilo riskantno i za Hrvatsku. Ono što je do jučer bila prevladavajuća logika u našim politikama, a to je 'bolje je ne imati partnera u Srbiji nego ga imati', danas je ta politika prevladana. Danas Hrvatska i Srbija traže partnere i grade partnerstvo i u tom smislu je po mojem mišljenju neizvjesno što bi se dogodilo i kakvi bi odnosi bili između Hrvatske i Srbije u slučaju pobjede Nikolića. Bez obzira što se politika Nikolića promijenila u značajnoj mjeri, postoje opterećenja u međusobnoj percepciji koja bi zasigurno uzela mnogo vremena da se stvari promijene. S druge strane, potrebno je vidjeti što bi bilo dobro i za Srbiju - bi li za Srbiju bilo dobro da promijeni politiku kojom ide naprijed i da započne s politikom koja bi otvorila sporove sa zemljama Europske unije, svijeta, pa i zemljama regije.

Prije nekoliko dana nakon sastanka s potpredsjednicom kosovske Vlade Editom Tahiri ste rekli da podržavate kosovski put u Europu. Biste li mogli imati problema u Srbiji zbog takve izjave?

Mi podržavamo sve zemlje regije na putu u Europsku uniju, pa u tom smislu podržavamo i Kosovo. To je zemlja koju je Republika Hrvatska priznala i Kosovo je zemlja s kojom Srbija vodi pregovore oko brojnih vrlo teških pitanja, za sada tehničkih, a u budućnosti i političkih. Jedna od stvari koju Hrvatska podržava jeste i europska perspektiva Kosova u interesu svih građana Kosova, kako Albanaca tako i Srba i ostalih manjinskih zajednica koje tamo žive. Prema tome, ne želimo da Kosovo bude izolirani otok ili da Kosovo bude nova Albanija u europskim i svjetskih okvirima. To naprosto nije ni realno ni moguće, a nije dobro ni za koga, pa ni za Albance i Srbe koji tamo žive, i vjerujem da je to stav koji u Srbiji neće biti gledan neprijateljski. Drugo je pitanje što će taj put do Europske unije od Kosova trajati i na tom putu će trebati mnoge stvari mijenjati i unaprijediti.